Mnogi vjeruju da telefoni i vještačka inteligencija slušaju naše razgovore. Šta je stvarno moguće, a šta je samo posljedica algoritama koji prate naše navike?
AI Fokus: Nataša Goleš
Postoji jedna moderna dilema koja se sve češće čuje u svakodnevnim razgovorima: „Da li nas telefon sluša?“ Mnogi korisnici pametnih uređaja tvrde da im se nakon razgovora o nekoj temi ubrzo pojave reklame, prijedlozi ili sadržaji povezani upravo sa onim o čemu su pričali.
Neko će reći da je to slučajnost, drugi da je riječ o dokazima da nas vještačka inteligencija prisluškuje. Istina je, međutim, mnogo složenija.
Vještačka inteligencija sama po sebi ne sjedi „iza ekrana“ i ne sluša naše razgovore kao čovjek. Savremeni sistemi uglavnom rade drugačije – oni analiziraju ogromnu količinu podataka koje korisnici već ostavljaju tokom svakodnevnog korišćenja interneta i digitalnih uređaja.
Svaki klik, pretraga, zadržavanje na određenom sadržaju, lokacija, kupovina putem interneta ili vrijeme provedeno gledajući određeni video mogu biti dio digitalnog obrasca koji algoritmi analiziraju.
Upravo tu nastaje osjećaj da nas telefon „čuje“.
Zašto nam se čini da nas uređaji slušaju?
Zamislimo jednostavnu situaciju: sa prijateljem razgovarate o putovanju, automobilu ili nekom proizvodu koji vas zanima. Već sjutradan vidite reklamu upravo za tu temu.
Prva pomisao često je: „Telefon nas je slušao.“
Ali mnogo češće objašnjenje je da je algoritam već imao dovoljno informacija o vašim interesovanjima. Možda ste ranije pogledali sličan sadržaj, zadržali se na nekoj stranici, pretraživali određenu riječ ili se vaše ponašanje poklopilo sa obrascem hiljada drugih korisnika.
Vještačka inteligencija ne mora da čuje razgovor da bi predvidjela šta bi vas moglo zanimati. Ona je napravljena upravo da pronalazi obrasce.
Da li aplikacije ipak mogu koristiti mikrofon?
Odgovor je: mogu, ali pod određenim uslovima.
Pametni telefoni i aplikacije tehnički imaju mogućnost pristupa mikrofonu, ali operativni sistemi poput onih na savremenim telefonima zahtijevaju dozvole korisnika. Kada aplikacija koristi mikrofon, korisnik bi trebalo da ima mogućnost da to vidi i kontroliše.
Postoje i slučajevi u kojima aplikacije mogu zloupotrijebiti dozvole, zbog čega stručnjaci savjetuju da se pažljivo provjerava kojim aplikacijama omogućavamo pristup kameri, mikrofonu i lokaciji.
Dakle, nije problem u tome što tehnologija „misli“, već u tome koliko joj prostora mi dozvoljavamo.
Najveća vrijednost današnjeg vremena nijesu podaci, već pažnja
Velike tehnološke kompanije ne moraju da znaju svaku riječ koju izgovorimo da bi razumjele naše navike. Njihova najveća vrijednost je sposobnost da predvide šta želimo, šta ćemo kupiti, koji sadržaj ćemo gledati i na šta ćemo reagovati.
To je moć algoritama.
Vještačka inteligencija ne mora da bude naš neprijatelj, ali zahtijeva odgovorno korišćenje. Kao i svaka velika tehnologija u istoriji, ona može biti korisna ili problematična u zavisnosti od toga kako je ljudi koriste.
Šta možemo uraditi da zaštitimo privatnost?
Postoji nekoliko jednostavnih koraka:
- provjeriti dozvole aplikacija na telefonu;
- isključiti pristup mikrofonu aplikacijama kojima nije potreban;
- koristiti složene lozinke i dodatnu zaštitu naloga;
- ne ostavljati nepotrebno lične podatke na internetu;
- informisati se o tome kako funkcionišu digitalni servisi koje koristimo.
Najveća greška je vjerovati da privatnost više ne postoji. Ona postoji, ali zahtijeva pažnju.
Za kraj: Ne čuje nas telefon koliko nas poznaje algoritam
Pitanje „da li nas vještačka inteligencija prisluškuje?“ nema jednostavan odgovor. Nema dokaza da savremeni sistemi stalno snimaju naše razgovore kako bi nam prikazivali reklame, ali je činjenica da digitalni tragovi koje ostavljamo omogućavaju algoritmima da veoma precizno predviđaju naše ponašanje.
Možda nas telefon ne sluša onako kako zamišljamo.
Ali nas digitalni svijet svakodnevno posmatra kroz ono što kliknemo, pretražimo i izaberemo.
U vremenu vještačke inteligencije najvažnije pitanje više nije samo: „Ko sluša nas?“
Već i:
„Koliko mi dozvoljavamo tehnologiji da upozna nas?“
ETOportal
