Kompanije su u AI revoluciji često krenule od najjednostavnije računice – ako vještačka inteligencija može da obavi dio posla, zašto bi plaćali čovjeka da ga radi? Međutim, sve više analiza pokazuje da takav pristup može proizvesti upravo suprotan efekat.
AI Fokus/Nataša Goleš
Prema podacima navedenim u analizi ZDNET-a, čak tri četvrtine organizacija utvrdilo je da su otpuštanja povezana sa uvođenjem AI-ja koštala više nego što su uštedjeli, dok bi čak devet od deset kompanija, kada bi ponovo odlučivale, preispitalo takvu odluku.
Problem je u tome što čovjek nije samo trošak na platnom spisku.
Zaposleni sa sobom nosi iskustvo, poznavanje klijenata, poslovnih procesa, grešaka koje ne treba ponavljati i znanje koje često nigdje nije zapisano. Kada takav radnik ode, kompanija ne gubi samo jednu platu koju je isplaćivala. Gubi dio znanja koje je godinama gradila.
Zato se prava vrijednost AI-ja ne bi trebalo da mjeri samo brojem ukinutih radnih mjesta.
Ne treba smanjivati posao, već ga mijenjati
Jedan od najvažnijih zaključaka jeste da kompanije treba da redizajniraju posao, a ne samo da ga smanjuju.
AI može preuzeti rutinske zadatke, obradu podataka, određene administrativne poslove i ponavljajuće procese. Čovjeku tada ostaje više prostora za ono u čemu je i dalje teško zamijeniti ga – donošenje odluka, kreativnost, komunikaciju, odnose sa klijentima i procjenu situacija koje nijesu unaprijed predvidive.
Drugim riječima, pitanje ne bi trebalo da bude: „Koliko ljudi možemo otpustiti zahvaljujući AI-ju?“
Mnogo korisnije pitanje je: „Šta sada možemo napraviti bolje nego prije?“
Ušteda nije jedina vrijednost
Kompanije koje uvode AI trebalo bi da gledaju mnogo šire od troška rada. Važni su i brzina obavljanja poslova, kvalitet, mogućnost širenja poslovanja, stvaranje novih prihoda i smanjenje rizika.
Jer ako kompanija uštedi milion eura na zaposlenima, ali zbog toga izgubi kvalitet, klijente ili sposobnost da razvija nove proizvode, teško je govoriti o stvarnoj uštedi.
Ljudi moraju učiti da rade sa AI-jem
Umjesto da zaposlenog vide kao konkurenciju mašini, pametnije je omogućiti mu da nauči da koristi novu tehnologiju.
Radnik koji zna svoj posao i zna kako da koristi AI može postati vrijedniji, a ne suvišniji.
To znači da će se neka radna mjesta zaista mijenjati, neka će nestati, ali će istovremeno nastajati nova. Promjena neće biti trenutna i neće svuda izgledati isto.
I tu dolazimo do možda najvažnije stvari.
AI nije samo alat za smanjenje broja zaposlenih. Može biti platforma za rast.
Kompanija koja ga koristi samo da bi smanjila broj ljudi možda će kratkoročno smanjiti troškove. Kompanija koja ga koristi da bi ljudima omogućila da rade brže, kvalitetnije i kreativnije možda će dugoročno napraviti mnogo veću vrijednost.
A možda je upravo to razlika između firme koja štedi pomoću AI-ja i firme koja raste zahvaljujući AI-ju.
Jer budućnost rada možda neće pripasti kompanijama koje imaju najmanje zaposlenih, već onima koje najbolje znaju kako da spoje ljudsko iskustvo i sposobnosti mašina.
ETOportal
