Svjetski program za hranu upozorio je da bi snažan fenomen El Ninjo do kraja naredne godine mogao dodatno ugroziti gotovo 49 miliona ljudi, povećavajući broj onih koji se suočavaju sa akutnom nestašicom hrane na 274 miliona.
Najjači El Ninjo u više od sedam decenija mogao bi izazvati novu prehrambenu krizu
Svjetski program za hranu (WFP) upozorio je da bi snažan klimatski fenomen El Ninjo mogao do kraja naredne godine izložiti gotovo 49 miliona dodatnih ljudi akutnoj nesigurnosti u snabdijevanju hranom.
Prema procjenama agencije Ujedinjenih nacija, ukupan broj ljudi koji bi se mogao suočiti sa ozbiljnim nestašicama hrane mogao bi porasti na 274 miliona u 45 zemalja.
Stručnjaci navode da postoji 81 odsto vjerovatnoće da će predstojeći El Ninjo biti izuzetno snažan, uz rekordno visoke temperature površine Tihog okeana. Ukoliko se prognoze ostvare, mogao bi biti najjači od početka savremenih mjerenja 1950. godine.
Šta je El Ninjo?
El Ninjo je prirodni klimatski fenomen koji nastaje usljed zagrijavanja površinskih voda u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana.
Iako se javlja hiljadama godina, njegove posljedice osjećaju se širom planete jer mijenja obrasce padavina i temperature.
Najčešće izaziva:
- dugotrajne suše u pojedinim djelovima Afrike i Azije,
- poremećaje monsunskih kiša,
- obilne padavine i poplave u drugim regionima,
- pad poljoprivredne proizvodnje i rast rizika od gladi.
Najugroženiji Centralna Amerika i južna Afrika
Prema analizi WFP-a, najveće posljedice očekuju se u Centralnoj Americi i južnoj Africi.
U Centralnoj Americi broj ljudi pogođenih nestašicom hrane mogao bi porasti za 83 odsto, dok se u južnoj Africi očekuje povećanje od gotovo 75 procenata.
Više od 12 miliona ljudi u južnoj Africi, Južnoj Americi i na Karibima moglo bi se dodatno suočiti sa ozbiljnim problemima u snabdijevanju hranom.
Prognoze ukazuju i na mogući manjak padavina u dijelovima istočne Afrike, regiona Sahela, Centralne Amerike i Kariba, dok se u Somaliji povećava opasnost od poplava.
Ozbiljni poremećaji očekuju se i u južnoj i jugoistočnoj Aziji, gdje bi suše, nestabilni monsuni i lokalne poplave mogli značajno ugroziti poljoprivrednu proizvodnju.
Moguće posljedice i po cijene hrane
Direktor Službe za bezbjednost hrane i analizu ishrane WFP-a Žan-Martin Bauer upozorio je da su slični klimatski događaji u prošlosti dovodili do ozbiljnih prehrambenih kriza.
Iako su svjetska tržišta hrane trenutno stabilnija zahvaljujući dobrim prinosima iz prethodne godine, novi klimatski poremećaji, zajedno sa sukobima u pojedinim djelovima svijeta, mogli bi izazvati regionalna poskupljenja hrane i dodatno otežati pristup osnovnim namirnicama najugroženijem stanovništvu.
WFP je pozvao vlade i međunarodne humanitarne organizacije da na vrijeme preduzmu mjere kako bi ublažili posljedice očekivanih ekstremnih vremenskih prilika.
ETOportal/N.G.




