Integracijom ChatGPT-a na Viberu, koje su lansirane globalno i u našem regionu kroz zvanično partnerstvo kompanija Rakuten Viber i OpenAI, od 07 jula 2026.godine.
Piše/Nataša Goleš
Živimo u eri u kojoj se borba za istinu i tačnu informaciju preselila sa terena i iz redakcija u neprozirne kodove velikih tehnoloških kompanija. Najnoviji talas takozvane tehnološke revolucije, oličen u integraciji vještačke inteligencije u platforme za komunikaciju poput Vibera, donio je sa sobom opasnost koja prijeti da potpuno uništi ionako krhku medijsku scenu. Pod plaštom modernizacije i olakšanog pristupa informacijama, svjedočimo uvođenju digitalnog monopola koji direktno diktira šta narod smije, a šta ne smije da čita.
Problem je postao očigledan onog trenutka kada je vještačka inteligencija preuzela ulogu glavnog urednika javnog prostora. Kroz automatske preglede vijesti i preporuke koje stižu na telefone stotina hiljada građana, ovaj sistem uporno i selektivno favorizuje isključivo nekoliko velikih, korporativnih medijskih portala. Time se stvara zatvoreni informativni krug u kojem se linkovi odabranih platformi bjesomučno dijele, dok stotine drugih medijskih kuća, lokalnih portala i nezavisnih redakcija ostaju potpuno odsječene od svoje publike.
Posljedice ovakvog algoritamskog inženjeringa su fatalne za novinarsku profesiju. Kada tehnološki gigant odluči da vaš rad ne postoji u njegovom filteru, vi gubite posjete, a sa posjetama i preživljavanje na tržištu oglašavanja. Na ovaj način, AI ne samo da preusmjerava profit prema šačici privilegovanih, već direktno ugrožava egzistenciju profesionalnih novinara koji svakodnevno rade na terenu, istražuju korupciju i ukazuju na društvene probleme.
Zbog toga je uvođenje hitne i stroge zakonske regulacije postalo pitanje opstanka demokratskog društva, jer se država i njeni regulatorni organi ne smiju ponašati kao nijemi posmatrači dok strani tehnološki monopoli guše domaće stvaralaštvo. Zakonodavstvo mora hitno prepoznati ove platforme kao distributere medijskog sadržaja i obavezati ih na potpunu transparentnost algoritama, fer raspodjelu profita i jednak tretman svih registrovanih medijskih kuća. Vrijeme za apele i pregovore je isteklo; ako zakonom ne primoramo tehnološke gigante da poštuju medijski pluralizam i domaće tržište, prepustićemo suverenitet javnog informisanja nekontrolisanim mašinama.
Najveća opasnost ipak leži u kreiranju jednoumlja. Kada odluku o javnom interesu umjesto živih urednika donosi algoritam vođen isključivo profitom i klikabilnošću, kritička misao nestaje. Publika se polako navikava na instant, površne informacije, nesvjesna da je lišena šire slike i drugačijeg mišljenja. Ako dozvolimo da tehnologija postane jedini filter realnosti, medijski pluralizam će postati stvar prošlosti, a javno mnjenje biće oblikovano u laboratorijama stranih kompanija koje ne snose nikakvu odgovornost za društvo u kojem živimo.
ETOportal
