Crnogorski turizam ulazi u novu sezonu sa rekordno velikom bazom smještajnih kapaciteta, ali i sa sve izraženijim pitanjem, da li rast broja kreveta prati realan rast turističke tražnje. Zvanični podaci Uprave za statistiku pokazuju da je tokom 2025. godine Crna Gora ostvarila 2.728.564 dolaska turista i 15.367.166 noćenja. Od tog ukupnog prometa, individualni odnosno privatni smještaj ostvario je 1.223.796 dolazaka i 10.179.395 noćenja, dok je kolektivni smještaj, u kojem dominiraju hoteli i slični objekti, ostvario 1.504.768 dolazaka i 5.187.771 noćenje. To znači da privatni smještaj učestvuje sa oko dvije trećine ukupnih noćenja, dok hoteli i kolektivni objekti nose približno trećinu turističkog prometa.
Struktura ponude pokazuje da je crnogorski turistički model snažno oslonjen na individualni smještaj, posebno na primorju. Prema zvaničnoj statistici, čak 94,8 odsto noćenja ostvarenih u privatnom smještaju tokom 2025. godine pripalo je primorskim mjestima, što potvrđuje da je najveći pritisak na tržištu upravo na obali.
Ekonomska suština problema nije u tome što Crna Gora ima previše smještaja, već u tome što rast ponude mora biti praćen rastom tržišta. Svaki novi apartman, kuća za odmor ili privatna jedinica povećava konkurenciju ukoliko broj gostiju i broj noćenja ne raste istim tempom. Zvanični podaci za 2025. godinu pokazuju da je individualni smještaj ostvario više od 10 miliona noćenja, ali i da je ukupni turistički promet u odnosu na raspoloživu ponudu pod sve većim pritiskom. Problem nije nedostatak kreveta, već pitanje njihove godišnje iskorišćenosti i sposobnosti destinacije da privuče goste van glavnog ljetnjeg perioda.
Hotelski sektor se nalazi u nešto povoljnijoj poziciji jer može lakše da produži sezonu i privuče goste van klasičnih ljetnjih odmora. Hoteli kroz marketing, međunarodne prodajne kanale, organizovane grupe, poslovne skupove i specijalizovane ponude stvaraju dodatnu tražnju koju privatni smještaj uglavnom ne može samostalno da generiše. Upravo zato buduća politika razvoja turizma ne bi trebalo da bude zasnovana samo na povećanju broja kreveta, već na stvaranju novih motiva za dolazak, od zdravstvenog i sportskog turizma do kulturnih programa, događaja i ponude tokom proljeća i jeseni.
Za sezonu 2026. godine očekivanja su da će Crna Gora zadržati visok nivo turističkog prometa, ali će tržište biti zahtjevnije nego ranije. Rast konkurencije u regionu, osjetljivost turista na cijene i sve veći broj raspoloživih smještajnih jedinica zahtijevaće veću borbu za gosta. Ključni pokazatelj uspjeha neće biti samo broj dolazaka, već prihod po gostu, dužina boravka i popunjenost kapaciteta tokom cijele godine. Crnogorski turizam ulazi u fazu u kojoj više nije presudno koliko kreveta ima, već koliko vrijednosti svaki krevet može da generiše.
ETOportal / V.M.
