Cijene stanova rastu, kvadrat postaje sve skuplji, a kupci sve češće računaju svaki metar. Prema podacima MONSTAT-a, prosječna cijena kvadrata novogradnje u Crnoj Gori u prvom kvartalu ove godine iznosila je 2.445 eura. U Podgorici je bila 2.395, a na primorju 2.575 eura.
Zato se na tržištu sve više pažnje okreće prema nečemu što je donedavno djelovalo kao vikendica iz budućnosti – malim modularnim i montažnim kućama.
A neke cijene na prvi pogled zvuče gotovo nestvarno.
Na crnogorskom tržištu trenutno se nudi modularni objekat od 21 kvadratnog metra za 7.350 eura, što je 350 eura po kvadratu. Prema objavljenoj ponudi, u cijenu su uključeni projekat, transport i montaža na teritoriji Crne Gore.
Naravno, tu ne završava računica.
Kućica nije isto što i kompletno riješeno stanovanje. Potrebno je imati plac, provjeriti da li se na njemu objekat može postaviti, riješiti priključke za struju i vodu, kanalizaciju ili drugo odgovarajuće rješenje, pripremiti teren i uračunati sve troškove koji zavise od konkretne lokacije.
Zato 21 kvadrat za 7.350 eura zvuči sjajno, ali pitanje nije samo: „Koliko košta kućica?“
Pravo pitanje je: „Koliko me košta da na tom placu zaista mogu da živim?“
A kakav je kvalitet?
Tu treba biti posebno oprezan.
Modularna kuća može biti veoma kvalitetna, energetski efikasna i udobna, ali riječ „modularna“ sama po sebi nije garancija kvaliteta. Presudni su konstrukcija, izolacija, materijali, stolarija, instalacije, način zaštite od vlage, kvalitet montaže i ono što proizvođač zaista podrazumijeva pod izrazom „ključ u ruke“.
Drugim riječima, ne kupuje se samo lijepa kućica sa fotografije. Prije kupovine treba znati šta se tačno dobija za ponuđenu cijenu.
A šta ako već imamo novac za stan?
Tu računica postaje zanimljiva.
Za 50 kvadrata novogradnje po prosječnoj crnogorskoj cijeni od 2.445 eura, samo stan bi koštao oko 122.250 eura, prije svih drugih troškova kupovine.
Za isti novac moguće je razmišljati potpuno drugačije: manji modularni objekat, plac van najskupljih gradskih zona i novac za njegovo uređenje.
Ali tada se mijenja i način života.
Stan donosi blizinu grada, infrastrukturu, komšije, lift, parking ili garažu i manje obaveza oko održavanja placa. Mala kuća donosi privatnost, dvorište i mogućnost da se prostor širi ili prilagođava – ali zahtijeva i više brige.
Zato možda nije pravo pitanje stan ili kuća.
Pravo pitanje je:
Da li nam je zaista potrebno 70 ili 80 kvadrata ako za iste pare možemo imati manji, ali svoj prostor, dvorište i manje dugoročno zaduženje?
Male modularne kuće možda nijesu rješenje za svakoga. Ali u vremenu kada cijena kvadrata sve više određuje gdje i kako ćemo živjeti, ideja da se život prilagodi prostoru, a ne prostor kreditu, postaje sve zanimljivija.
Možda ćemo uskoro manje pitati koliko košta kvadrat, a više – koliko nam je prostora zaista potrebno za dobar život.
ETOportal
