Građani Crne Gore sve se više zadužuju, a najnoviji podaci pokazuju da je dug stanovništva prema bankama dostigao istorijski maksimum. Na kraju maja 2026. godine građani su bankama dugovali oko 2,55 milijardi eura, što je 399,3 miliona eura, odnosno 18,6 odsto više nego godinu ranije.
Podaci Centralne banke Crne Gore, koje je objavila Televizija Vijesti, pokazuju koliko je zaduženost stanovništva ubrzana u posljednje tri godine.
U maju 2023. godine građani su bankama dugovali oko 1,60 milijardi eura. Godinu kasnije dug je porastao na 1,79 milijardi, u maju 2025. dostigao je 2,15 milijardi, da bi ove godine stigao do gotovo 2,55 milijardi eura.
To znači da je za samo tri godine dug građana prema bankama povećan za gotovo 950 miliona eura.
Krediti premašili štednju
Posebno je zanimljiv odnos kredita i depozita.
Na kraju maja depoziti stanovništva iznosili su 2,47 milijardi eura, dok je dug prema bankama bio oko 2,55 milijardi. Krediti su tako premašili ukupne depozite građana za oko 81 milion eura.
Godinu ranije situacija je bila obrnuta – depoziti stanovništva bili su veći od njihovih kredita za oko 26 miliona eura.
Drugim riječima, za samo godinu dana odnos se preokrenuo iz blage prednosti štednje u prednost zaduženosti.
Podaci pokazuju i da krediti rastu znatno brže od depozita. Na godišnjem nivou zaduženost stanovništva povećana je 18,6 odsto, dok su depoziti porasli 13,4 odsto.
Šta građane tjera na novo zaduživanje?
Rast plata nije automatski značio i veći raspoloživi dohodak. Istovremeno sa rastom primanja, povećavali su se i troškovi života, pa dio građana sve više koristi kredite kako bi finansirao potrošnju, stanovanje i druge potrebe.
Prema podacima CBCG, na sektor stanovništva i preduzetnika sada otpada oko 44,2 odsto svih kredita crnogorskih banaka, dok je godinu ranije taj udio bio oko 41,9 odsto.
Posebnu pažnju privlače gotovinski krediti, koji omogućavaju građanima da brzo dođu do novca, ali istovremeno predstavljaju obavezu koja se vraća iz budućih prihoda.
Prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite fizičkim licima u maju iznosila je 6,91 odsto, prema podacima iz Biltena CBCG za jun 2026. godine.
Rekordna zaduženost zato otvara mnogo šire pitanje od same bankarske statistike: koliko je rast potrošnje zasnovan na realnom povećanju životnog standarda, a koliko na životu na kredit?
Jer kada dug građana raste gotovo milijardu eura za samo tri godine, a krediti počnu da premašuju ukupnu štednju stanovništva, to više nije samo pitanje ličnih finansija – već i važan pokazatelj stanja domaće ekonomije.
ETOportal/redakcija
