Istraživači Univerziteta Nagoja razvili su eksperimentalnu terapiju za paradentozu koja ciljano djeluje na bakterije povezane sa bolešću, uz očuvanje korisne mikrobiote.
Istraživači sa Univerziteta Nagoja u Japanu razvili su novi pristup liječenju paradentoze koji bi mogao promijeniti način na koji se razmišlja o bakterijama u usnoj šupljini. Umjesto da se široko uništavaju bakterije, cilj je da se precizno napadnu mikroorganizmi povezani sa bolešću, dok se korisne bakterije što više sačuvaju.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Translational Medicine, a naučnici su koristili tehnologiju zasnovanu na bliskom infracrvenom svjetlu, poznatu kao NIR-PAT2. Njihov pristup omogućava ciljano djelovanje na bakterije povezane sa paradentozom, sa idejom da se istovremeno očuva ravnoteža mikroorganizama koji normalno žive u ustima.
Paradentoza nije samo problem desni. Riječ je o hroničnom oboljenju kod kojeg upala može dovesti do propadanja tkiva koje drži zub, uključujući kost, a u uznapredovalim slučajevima i do gubitka zuba. Problem liječenja dodatno komplikuje činjenica da ljudska usta nijesu sterilna sredina. U njima živi veliki broj različitih mikroorganizama i nijesu svi štetni.
Upravo tu japanski istraživači pokušavaju da naprave razliku.
Umjesto principa „uništi sve“, njihova metoda pokušava da djeluje po principu „pronađi krivca i njega ukloni“.
To je važna promjena u razmišljanju o terapiji infekcija. Klasični antimikrobni pristupi često mogu uticati na veliki broj bakterija, uključujući i one koje nijesu odgovorne za bolest. Posljedica može biti dodatno narušavanje prirodne mikrobne ravnoteže.
Novi pristup pokušava da taj problem zaobiđe.
Kako funkcioniše?
Istraživači su razvijali tehnologiju koja koristi ciljano vezivanje za određene bakterije, nakon čega se djelovanjem bliskog infracrvenog svjetla pokreće proces koji oštećuje ciljani mikroorganizam.
Jednostavnije rečeno, ideja je da se bakterija prvo označi kao meta, a zatim uništi svjetlosnim djelovanjem.
Takav pristup već je ranije istraživan u kontekstu ciljanja patogena, a tim sa Univerziteta Nagoja razvijao je ovu tehnologiju i za druge vrste infekcija.
Kod paradentoze je cilj još zanimljiviji – ne pokušava se „sterilisati“ usta, već promijeniti bakterijska neravnoteža povezana sa bolešću.
Nije još terapija koju možete dobiti kod stomatologa
Ovdje ipak treba biti oprezan sa velikim naslovima.
Iako rezultati istraživanja djeluju obećavajuće, ovo nije terapija koja je već dostupna pacijentima u stomatološkim ordinacijama. Riječ je o naučnom istraživanju i eksperimentalnom terapijskom pristupu koji tek treba proći dalja ispitivanja prije eventualne primjene u rutinskoj medicini.
A upravo je to razlika između „naučnici su razvili novi pristup“ i „pronađen je lijek“.
Prvo je činjenica.
Drugo bi za sada bilo pretjerivanje.
Ipak, istraživanje pokazuje u kojem pravcu bi buduće liječenje paradentoze moglo da ide: ne uništavati sve bakterije pred sobom, već pokušati precizno promijeniti ono što je zaista povezano sa bolešću.
Ako se takav pristup potvrdi u daljim istraživanjima i kliničkim ispitivanjima, budućnost liječenja bolesti desni mogla bi biti mnogo preciznija nego danas.
Umjesto širokog napada na mikroorganizme, stomatologija bi jednog dana mogla dobiti svojevrsni mikroskopski „snajper“ – terapiju koja traži problematične bakterije, dok ostatak mikrobiološkog svijeta ostavlja što manje uznemirenim.
ETOportal
