Katalonski, baskijski i galicijski mogli bi jednog dana postati službeni jezici Evropske unije, ali za takvu odluku i dalje nema jednoglasne podrške država članica.
Katalonskim jezikom govori oko 10 miliona ljudi, galicijskim oko 2,4 miliona, dok baskijski koristi približno 800.000 ljudi. Sva tri jezika već imaju status službenih, odnosno suslužbenih jezika u djelovima Španije, ali njihovo uvođenje među službene jezike Evropske unije mnogo je složenije pitanje.
Evropska unija trenutno ima 24 službena jezika, među kojima je i hrvatski. Španska vlada je još u avgustu 2023. godine zvanično zatražila da katalonski, baskijski i galicijski dobiju isti status u evropskim institucijama.
Problem je u tome što je za takvu odluku potrebna saglasnost svih država članica. Dogovor do danas nije postignut.
Oko 20 miliona ljudi živi na područjima gdje su ovi jezici službeni
U Španiji je kastiljski, odnosno španski jezik, službeni na nivou cijele države, dok su katalonski, baskijski i galicijski službeni u svojim autonomnim pokrajinama.
Španska vlada ove jezike naziva „suslužbenim jezicima Španije“ i želi da se njihova upotreba proširi i na institucije Evropske unije.
Prema podacima koje navodi španska vlada, oko 20 miliona ljudi, odnosno približno 40 odsto stanovništva Španije, živi na područjima na kojima je jedan od ova tri jezika u službenoj upotrebi.
Za Kataloniju je pitanje statusa katalonskog jezika posebno važno, jer je njegov službeni status godinama dio političkih zahtjeva tamošnjih institucija i stranaka.
Šta koči odluku
Dio država članica izrazio je protivljenje ili ozbiljne rezerve prema španskom zahtjevu. Među njima se, prema pisanju španskog lista El Periódico, navode Hrvatska, Njemačka, Finska, Švedska, Francuska i Austrija.
Jedan od problema je strah da bi priznavanje jezika koji nijesu službeni na nacionalnom nivou moglo otvoriti prostor za nove zahtjeve drugih evropskih jezičkih zajednica.
Upravo je to posebno osjetljivo za države koje i same imaju regionalne i manjinske jezike.
Dodatni politički pritisak dolazi i iz same Španije. Konzervativna Narodna partija protivi se inicijativi i pokušava da utiče na konzervativne vlade u državama članicama da ne podrže prijedlog.
S druge strane, podršku ili određeni stepen otvorenosti prema inicijativi pokazale su zemlje poput Belgije, Irske, Portugala, Rumunije i Slovenije.
Milioni eura godišnje samo za prevođenje
Pitanje nije samo političko već i finansijsko.
Pravna služba Savjeta EU ocijenila je da bi za priznavanje katalonskog, baskijskog i galicijskog možda bila potrebna izmjena evropskih ugovora.
Evropska komisija, istovremeno, procjenjuje da bi prevođenje i usmeno prevođenje na tri dodatna službena jezika moglo koštati oko 132 miliona eura godišnje.
Španija se obavezala da će snositi taj trošak. Međutim, neke države članice strahuju da takva politička obaveza ne bi bila dovoljno čvrsta ukoliko bi u budućnosti došlo do promjene vlasti u Madridu.
Posljednji pokušaj bez glasanja
Pitanje službenog statusa ova tri jezika posljednji put je bilo na dnevnom redu u maju 2025. godine.
Do glasanja, međutim, nije došlo, jer je čak deset država članica izrazilo sumnje u prijedlog.
Španija je zahtjev formalno pokrenula prije tri godine, nakon što je katalonska stranka Junts postavila priznavanje katalonskog jezika kao jedan od uslova za podršku manjinskoj vladi premijera Pedra Sančesa.
Šta bi se promijenilo ako dobiju status
Ukoliko bi jednog dana dobili status službenih jezika EU, katalonski, baskijski i galicijski bili bi obuhvaćeni pravilima koja važe za ostale službene jezike Unije.
To bi značilo širu dostupnost dokumenata institucija EU na tim jezicima, kao i mogućnost njihovog korišćenja u komunikaciji sa evropskim institucijama.
Njihova upotreba mogla bi biti proširena i kroz različite obrazovne programe i evropske škole, uključujući programe za učenje jezika poput Erazmusa.
Za Španiju bi to predstavljalo važan politički i simbolički korak. Za Evropsku uniju, međutim, ostaje pitanje da li bi priznanje tri nova jezika bilo početak šire jezičke politike ili presedan koji bi mogao otvoriti vrata brojnim sličnim zahtjevima širom Evrope.
ETOportal
