Visoke ljetnje temperature mogu uticati na apetit, probavu i osjećaj energije, pa izbor hrane tokom vrelih dana nije nevažan. Nutricionistički savjeti najčešće idu u pravcu laganijih obroka, hrane bogate vodom i dovoljnog unosa tečnosti, dok vrlo slana, masna i izrazito zaslađena hrana može dodatno opteretiti organizam.
Među namirnicama koje se često biraju za rashlađivanje nalazi se i sladoled. Ipak, prema savjetima dijetetičarke Lole Biggs, njegovo osvježavajuće dejstvo kratko traje. Sladoled je uglavnom bogat šećerom i mastima, pa nakon početnog osjećaja rashlađenja može uslijediti osjećaj težine.
Bolja alternativa mogu biti domaće zamrznute poslastice od bobičastog voća ili banane. Za kremastiju varijantu može se dodati grčki jogurt, dok kokosova voda može biti izbor za laganiju verziju.
Oprezno sa slanim grickalicama
Čips i veoma slani orašasti plodovi nijesu idealan izbor tokom velikih vrućina. Veći unos soli može pojačati žeđ i doprinijeti zadržavanju tečnosti u organizmu, zbog čega se neke osobe mogu osjećati naduto i neugodno.
Umjesto toga, dobar izbor može biti pečeni slanutak sa paprikom. Osim što je hrskav, sadrži proteine i vlakna koja doprinose dužem osjećaju sitosti.
Ni bijeli hljeb nije naročito zahvalan izbor za lagan ljetnji obrok. Ima manje vlakana u odnosu na integralne vrste, a sam po sebi nije namirnica bogata vodom. Kao alternativu moguće je koristiti listove zelene salate i napuniti ih krastavcem, paradajzom, fetom i svježom mentom, uz nekoliko kapi limunovog soka.
Šta pripremiti kada je prevruće za kuvanje?
Tokom vrelih dana prednost imaju obroci koji se mogu pripremiti brzo i bez dugog boravka pored šporeta.
Jedna od mogućnosti su poke zdjele. Kao osnovu možemo koristiti rižu ili miješanu salatu, a zatim dodati tunu ili losos, avokado, rendanu šargarepu, slanutak, kuvano jaje i edamame. Mala količina susamovog ulja dovoljna je za završni ukus.
Za ljubitelje tortilja, lagana opcija mogu biti tacosi punjeni tikvicama, crnim pasuljem, paradajzom, ukiseljenim lukom, avokadom i zelenom salatom.
Posebno dobar izbor za vrele dane je hladni gaspačo. Priprema se od zrelog paradajza, krastavca i crvene paprike, koji se izmiksaju i začine po ukusu. Supu je potrebno dobro rashladiti, a može se poslužiti uz integralni hljeb ili hljeb sa sjemenkama.
Šta je najvažnije?
Tokom velikih vrućina nije potrebno potpuno izbacivati određene namirnice, već je korisno birati lakše, manje slane i manje masne obroke, uz dovoljno tečnosti. Voće, povrće, salate, hladne supe i jednostavni obroci mogu biti praktičniji izbor kada su temperature visoke.
Važno je imati na umu da savjeti o ishrani ne mogu zamijeniti individualne preporuke ljekara ili nutricioniste, posebno kod osoba koje imaju hronične bolesti ili posebne nutritivne potrebe.
Najvažniji saveznik tokom ljetnjih vrućina nije „savršena“ namirnica, već kombinacija adekvatne hidratacije, umjerenih obroka i hrane koja organizmu prija. Sladoled, čips ili bijeli hljeb nijesu zabranjeni, ali nijesu nužno ni najbolji izbor kada je organizam već opterećen visokim temperaturama.
ETOportal
