Dan ekološkog duga ove godine stiže nešto kasnije, ali to nije znak da je pritisak na planetu smanjen – Crna Gora u ekološkom dugu od 20. aprila
Čovječanstvo će već sjutra potrošiti cjelokupni godišnji proračun prirodnih resursa i usluga koje Zemljini ekosistemi mogu da obnove tokom jedne godine. Nakon toga ulazimo u ekološki dug – period u kojem prirodni kapital trošimo brže nego što priroda može da ga obnovi.
Kako je saopštio WWF Adria, prema proračunima organizacije Global Footprint Network, koja je razvila metodologiju ekološkog otiska, čovječanstvo trenutno koristi prirodne resurse 73 odsto brže nego što Zemljini ekosistemi mogu da ih obnove.
Drugim riječima, za potrebe sadašnjeg načina života čovječanstvu je potrebno oko 1,73 planeta Zemlje.
Takva potrošnja dugoročno ugrožava stabilnost ekosistema, proizvodnju hrane i kvalitet života širom svijeta.
Saradnica za komunikacije u WWF Adriji Aleksandra Ugraković kazala je da činjenica da Dan ekološkog duga ove godine pada šest dana kasnije nego prošle ne znači da je pritisak na prirodu smanjen.
„Stvarni trendovi pokazuju da se jaz između ljudske potrošnje i biokapaciteta planete i dalje povećava. To je isto kao da cijele godine trošite 1,73 plate, a raspolažete samo jednom. U nekom trenutku će nas razlika skupo koštati“, istakla je Ugraković.
Posljedice prekomjerne potrošnje prirodnih resursa već su vidljive kroz gubitak šuma, degradaciju zemljišta, smanjenje biodiverziteta i povećanje koncentracije ugljen-dioksida u atmosferi. Sve to dodatno pojačava klimatsku krizu i ugrožava sigurnost hrane i dostupnost prirodnih resursa.
Iz WWF Adrije navode da rješenja postoje – od smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte i održivije proizvodnje hrane, do efikasnijeg korišćenja energije i prirodnih resursa.
Ipak, za pomjeranje Dana ekološkog duga na kasniji datum potrebne su hitne i sistemske promjene u načinu na koji proizvodimo, trošimo i upravljamo prirodnim bogatstvima.
Balkan ekološki dug počinje mnogo ranije
Podaci za zemlje Balkana pokazuju koliko je pritisak na prirodne resurse izražen u regionu.
Srbija je u ekološki dug ušla 16. maja, Hrvatska 25. aprila, Bosna i Hercegovina 26. aprila, dok je Crna Gora granicu ekološkog duga prešla već 20. aprila.
To znači da način proizvodnje i potrošnje u ovim zemljama zahtijeva više prirodnih resursa nego što njihovi ekosistemi mogu da obnove.
Ekološki dug zato nije samo globalni problem koji se tiče velikih industrijskih sila. On pokazuje i koliko je održiv način na koji živimo na Balkanu – od korišćenja energije i vode, preko hrane i saobraćaja, do upravljanja šumama, zemljištem i otpadom.
ETOportal
