Lažne poruke koje se šalju u ime Centralne banke Crne Gore novi su pokušaj internet prevaranata da dođu do ličnih i bankarskih podataka građana. Stručnjaci upozoravaju na oprez.
Digitalno doba donijelo je brojne prednosti, ali je otvorilo i prostor za nove oblike kriminala. Internet prevare postaju sve sofisticiranije, a prevaranti sve češće zloupotrebljavaju imena institucija kojima građani vjeruju kako bi ih naveli da otkriju osjetljive podatke.
Jedan od posljednjih primjera su lažne poruke u kojima se prevaranti predstavljaju kao predstavnici Centralne banke Crne Gore (CBCG), pokušavajući da kod građana izazovu osjećaj hitnosti i navedu ih da kliknu na sumnjive linkove ili ostave svoje lične podatke.
Kako funkcioniše prevara?
Najčešći model je poznat kao „fišing“ (phishing) — tehnika kojom kriminalci putem lažnih poruka, elektronske pošte ili internet stranica pokušavaju da ukradu informacije.
Poruka često izgleda uvjerljivo. Može sadržati logo institucije, službeni jezik, upozorenje o navodnom problemu sa računom ili zahtjev da korisnik „potvrdi podatke“.
Cilj je gotovo uvijek isti – doći do:
- brojeva platnih kartica,
- pristupnih šifri,
- podataka za elektronsko bankarstvo,
- ličnih informacija koje kasnije mogu biti zloupotrijebljene.
Institucije ne traže povjerljive podatke putem poruka
Građani treba da znaju osnovno pravilo: ozbiljne finansijske institucije ne traže od korisnika da putem SMS poruke, elektronske pošte ili nepoznatih linkova dostavljaju lozinke, PIN kodove ili podatke sa kartica.
Ako poruka stvara paniku, upozorava da će račun biti blokiran ili zahtijeva hitnu reakciju — to je često znak prevare.
Umjetna inteligencija olakšala posao prevarantima
Poseban problem posljednjih godina predstavlja razvoj alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji.
Ranije su lažne poruke često bile prepoznatljive zbog lošeg prevoda, pravopisnih grešaka ili neprofesionalnog izgleda. Danas AI alati omogućavaju kriminalcima da kreiraju uvjerljive poruke, gotovo identične komunikaciji pravih institucija.
Zbog toga građani više ne mogu da se oslanjaju samo na izgled poruke — potrebno je provjeriti izvor i način komunikacije.
Pet pravila koja mogu sačuvati novac
Stručnjaci savjetuju:
✅ Ne otvarajte linkove iz poruka nepoznatog pošiljaoca.
✅ Ne unosite podatke kartice na stranice do kojih ste došli preko poruke.
✅ Provjerite adresu internet stranice — prevaranti često koriste adrese slične pravim.
✅ Ako postoji sumnja, kontaktirajte instituciju direktno putem zvaničnih kontakata.
✅ Nikada nikome ne saopštavajte PIN kod, jednokratne kodove ili lozinke.
Najslabija karika ostaje ljudska pažnja
Tehnologija napreduje, ali isto tako napreduju i metode onih koji je zloupotrebljavaju. Najveća zaštita građana nije samo u antivirusnim programima i sigurnosnim sistemima, već i u pažnji, provjeri informacija i oprezu prije nego što se klikne.
Internet prevara danas često ne počinje napadom na računar, počinje jednom porukom koja izgleda potpuno bezazleno.
Zato je najvažnije pravilo digitalne bezbjednosti jednostavno:
Ako poruka traži hitnu reakciju i povjerljive podatke – zastanite i provjerite prije nego što kliknete.
ETOportal
