Ukoliko Vlada Crne Gore ne produži odluku o umanjenju akciza na naftne derivate, litar eurodizela od 17. avgusta mogao bi da bude skuplji i do deset centi. Poskupljenje bi, prema trenutnim pokazateljima sa međunarodnog tržišta, moglo da obuhvati sve vrste goriva.
Cijene nafte na svjetskom tržištu u međuvremenu su značajno porasle. Od prošlog ponedjeljka, 10. avgusta, kada je Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo važeće cijene goriva u Crnoj Gori, cijena barela porasla je za oko sedam dolara.
Barel je prošle nedjelje vrijedio oko 81 dolar, dok se posljednjih dana njegova cijena kretala između 86 i 87 dolara, a u jednom trenutku dostigla je i više od 88 dolara.
Nakon toga došlo je do blagog pada, nakon što su objavljeni podaci o značajnom rastu američkih zaliha nafte.
Dizel bi mogao preko 1,90 eura
Prema sadašnjim pokazateljima, bez dodatne intervencije države cijena eurodizela u Crnoj Gori mogla bi da pređe 1,90 eura po litru.
Dodatni pokazatelj kretanja cijena u regionu je i Srbija, gdje je eurodizel juče poskupio na 1,95 eura po litru, odnosno 229 dinara.
U Crnoj Gori eurodizel trenutno košta 1,82 eura. Eurosuper 95 je 1,69 eura, eurosuper 98 iznosi 1,73 eura, dok se litar lož ulja prodaje za 1,70 eura.
Građani su, podsjetimo, prošle sedmice očekivali znatnije pojeftinjenje goriva. Procjene su tada ukazivale da bi eurodizel mogao biti jeftiniji čak 14 centi po litru.
Međutim, Vlada nije produžila odluku o umanjenju akciza, pa je eurodizel pojeftinio svega tri centa.
Šta se dešava na svjetskom tržištu?
Na londonskom tržištu cijena barela pala je za više od dva dolara, na oko 84,48 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za oko 2,23 dolara i trgovanje je završeno na približno 81,04 dolara.
Na pad cijena uticali su prije svega podaci o rastu američkih zaliha i očekivanja slabije potražnje za naftom.
Zalihe sirove nafte u SAD porasle su prošle sedmice za čak 17,4 miliona barela, znatno više nego što se očekivalo. Istovremeno, strateške rezerve smanjene su za 6,1 milion barela i pale na 298,7 miliona barela, što je najniži nivo od početka 1983. godine.
OPEK i IEA različito procjenjuju potražnju
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) snizila je procjenu rasta svjetske potražnje za naftom u ovoj godini na 580.000 barela dnevno.
Međunarodna agencija za energiju (IEA), koja predstavlja interese zemalja uvoznica energenata, ima još pesimističniju procjenu i očekuje da bi potražnja ove godine mogla biti smanjena za 1,6 miliona barela dnevno.
U IEA navode da visoke cijene već utiču na ponašanje potrošača, koji sve više izbjegavaju naftu, dok ponudu dodatno opterećuju posljedice rata između SAD, Izraela i Irana.
Istovremeno, situaciju na tržištu dodatno komplikuju različite poruke Vašingtona i Teherana o kontroli nad Hormuškim moreuzom, jednim od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte.
Cijene goriva u Crnoj Gori mijenjane 12 puta
Od početka američko-izraelskog napada na Iran, cijene goriva u Crnoj Gori mijenjane su 12 puta.
Nakon eskalacije sukoba i napada na Iran 28. februara 2026. godine, cijene goriva u Crnoj Gori počele su snažno da rastu, prateći kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu.
U narednim mjesecima gorivo je poskupljivalo i do 50 centi po litru, a najviši nivo dostignut je početkom avgusta, kada je eurodizel koštao 1,85 eura.
Sada je pred Vladom nova odluka. Ukoliko ne bude produženo umanjenje akciza, vozače od 17. avgusta može dočekati novo i osjetno poskupljenje goriva.
ETOportal
