Lihtenštajn je mala evropska kneževina između Švajcarske i Austrije, poznata po visokom životnom standardu, razvijenoj industriji, stabilnom sistemu i očuvanoj prirodi.
Lihtenštajn, mala kneževina smještena između Švajcarske i Austrije, jedan je od zanimljivijih primjera kako veličina države ne mora određivati njenu ekonomsku snagu. Na prostoru od oko 160 kvadratnih kilometara živi približno 40.000 stanovnika, dok se zemlja decenijama svrstava među države sa izuzetno visokim životnim standardom i razvijenom privredom. Lihtenštajn nema sopstveni aerodrom, nema vojsku, a kao zvaničnu valutu koristi švajcarski franak, ali je uprkos tome izgradio stabilan i konkurentan ekonomski sistem.
Posebnu vrijednost predstavlja i njegova očuvana priroda , planinski predjeli, šume, livade i dolina Rajne dio su pejzaža koji se pažljivo štiti i predstavlja važan element kvaliteta života stanovništva. Prirodni prostor nije posmatran samo kao potencijal za izgradnju i privrednu eksploataciju, već i kao vrijednost koju treba sačuvati.
Njegova privreda nije zasnovana isključivo na finansijskim uslugama i povoljnom poreskom okruženju. Značajan dio ekonomije čine industrija i izvoz proizvoda visoke dodatne vrijednosti, od preciznih mašina i medicinske opreme do elektronike i farmaceutskih proizvoda. Posebnost predstavlja i činjenica da je broj registrovanih kompanija veći od broja stanovnika, dok domaće tržište rada zapošljava veliki broj ljudi koji svakodnevno dolaze iz susjednih zemalja. Zbog razvijene industrije, stabilnog poslovnog ambijenta i snažnih veza sa Švajcarskom i drugim evropskim ekonomijama, Lihtenštajn je uspio da od ograničenog teritorijalnog prostora napravi veoma produktivnu privredu. Glavni grad je Vaduc, dok je najveće naselje Šan, a društveni model karakterišu politička stabilnost, visok nivo bezbjednosti i snažna tradicija lokalne samouprave i neposrednog učešća građana u političkom životu.
Posebno je zanimljivo kako je ova mala država kroz istoriju gradila svoju samostalnost i ekonomski identitet, istovremeno čuvajući prostor u kojem živi. Lihtenštajn je kao kneževina uspostavljen 1719. godine u okviru Svetog rimskog carstva, a nakon turbulentnog evropskog perioda i raspada Njemačkog saveza 1866. godine zadržao je državnu samostalnost. Vojsku je ukinuo još 1868. godine, prvenstveno zbog finansijskih razloga, a danas se oslanja na bezbjednosnu saradnju sa susjednim državama. Njegova specifična pozicija dodatno dolazi do izražaja zbog činjenice da je riječ o jednoj od samo dvije države na svijetu koje su dvostruko kontinentalno zatvorene, do mora se iz nje može stići tek prelaskom najmanje dvije međunarodne granice. Uprkos tome, Lihtenštajn je izgradio reputaciju zemlje stabilnih institucija, visokog standarda i niske stope kriminala.
Njegov primjer pokazuje da ekonomski razvoj ne mora nužno značiti uništavanje prostora, već da mala država može istovremeno razvijati industriju, stvarati visoke prihode i čuvati prirodne predjele koji čine njen identitet. Upravo u toj ravnoteži između privrede, prostora i zaštite prirode leži jedna od važnih pouka Lihtenštajna, jer priroda nije prepreka razvoju, već vrijednost koju razvoj treba da sačuva za generacije koje dolaze.
ETOportal / V.M.




