Antimikrobna rezistencija postaje ozbiljna prijetnja javnom zdravlju. WHO upozorava da otpornost bakterija ugrožava liječenje infekcija i savremenu medicinu.
Antimikrobna rezistencija sve više otežava liječenje bakterijskih infekcija i predstavlja ozbiljnu prijetnju savremenoj medicini. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da je bakterijska antimikrobna rezistencija 2019. godine bila direktno povezana sa oko 1,27 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta.
Problem nastaje kada bakterije razviju sposobnost da prežive djelovanje antibiotika koji su ranije bili efikasni. Takve bakterije često se nazivaju „superbakterijama“, a infekcije koje izazivaju mogu zahtijevati duže liječenje, skuplje terapije i bolničko zbrinjavanje.
Prema najnovijem WHO izvještaju, objavljenom 2025. godine, jedna od šest laboratorijski potvrđenih bakterijskih infekcija koje su izazivale uobičajene infekcije u 2023. bila je otporna na antibiotike. Između 2018. i 2023. godine rezistencija je porasla kod više od 40 odsto praćenih kombinacija bakterija i antibiotika.
Antibiotici ne djeluju na viruse
Antibiotici djeluju protiv bakterija, ali ne liječe virusne infekcije poput prehlade i gripa. Njihova nepotrebna ili nepravilna upotreba dodatno podstiče razvoj otpornosti.
Zbog toga antibiotike treba koristiti samo kada ih propiše ljekar i u skladu sa propisanom terapijom. Lijekove ne treba uzimati na svoju ruku, dijeliti sa drugim osobama niti čuvati preostale tablete za neku narednu bolest.
Problem prevazilazi zdravstveni sistem
Širenju antimikrobne rezistencije doprinose brojni faktori – od nepravilne upotrebe antibiotika do infekcija u zdravstvenim ustanovama, poljoprivrede, uzgoja životinja i neadekvatnog upravljanja otpadom.
Zbog toga WHO naglašava pristup „Jedno zdravlje“, koji podrazumijeva povezano djelovanje zdravstvenog, veterinarskog, poljoprivrednog i sektora zaštite životne sredine.
Prevencija infekcija, vakcinacija, dobra higijena, bezbjedna voda i pravilna upotreba antibiotika među ključnim su mjerama za usporavanje razvoja otpornosti.
Rizik za savremenu medicinu
Antimikrobna rezistencija ne ugrožava samo liječenje običnih bakterijskih infekcija. Ako antibiotici nastave da gube djelotvornost, složeniji medicinski postupci poput operacija, transplantacija i liječenja malignih bolesti mogu postati rizičniji zbog povećanog rizika od infekcija koje je teško liječiti.
Budućnost antibiotika zato ne zavisi samo od razvoja novih lijekova, već i od odgovornog korišćenja postojećih terapija.
Izvor : WHO
ETOportal
