AI više nije samo alat za pisanje, prevođenje ili analizu podataka. U vremenu kada se svijet suočava sa sve češćim požarima, poplavama i ekstremnim vremenskim pojavama, postavlja se pitanje – može li vještačka inteligencija postati novi sistem ranog upozoravanja za planetu?
AI Fokus/ Nataša Goleš
Kada se danas pojavi veliki šumski požar, razorna oluja ili iznenadna poplava, prvo pitanje koje ljudi postavljaju jeste: da li se moglo znati ranije?
U mnogim slučajevima odgovor je – djelimično da.
Ne zato što je čovjek pronašao način da predvidi prirodu, već zato što je stvorio tehnologiju koja može analizirati ogromnu količinu podataka i pronaći obrasce koje ljudski um ne može obraditi.
Tu počinje uloga vještačke inteligencije.
Danas se iz svemira, sa meteoroloških stanica i različitih senzora svakodnevno prikupljaju milioni podataka. Temperatura, vlaga zemljišta, kretanje vjetrova, stanje vegetacije, količina padavina – sve to predstavlja ogromnu količinu informacija.
Ali problem više nije samo prikupiti podatke.
Problem je razumjeti ih dovoljno brzo.
Upravo tu AI mijenja način na koji se pristupa klimatskim rizicima.
Od reakcije ka pripremi
Decenijama su službe zaštite uglavnom djelovale nakon što bi se katastrofa dogodila.
Vatrogasci izlaze kada požar već izbije. Spasilačke službe reaguju kada voda već ugrozi naselja.
Nova generacija AI sistema pokušava promijeniti taj princip. Cilj nije da se katastrofa „zaustavi“ – jer to tehnologija ne može – već da se dobije dragocjeno vrijeme.
Nekoliko sati ranije upozorenja za evakuaciju može značiti spašene živote. Preciznija procjena rizika od požara može omogućiti da vatrogasne jedinice budu raspoređene prije nego što se vatra proširi.
Ko već koristi ovu tehnologiju?
Ovakvi sistemi više nisu samo tema naučne fantastike.
Meteorološke službe, istraživački centri i službe za vanredne situacije u različitim djelovima svijeta već koriste AI modele za analizu vremenskih obrazaca i procjenu rizika.
Veliki tehnološki sistemi pomažu u obradi satelitskih snimaka i klimatskih podataka, jer količina informacija koju Zemlja svakodnevno proizvodi prevazilazi mogućnosti klasične analize.
Čovjek više ne može sam da pregleda sve promjene koje se događaju na planeti.
AI može.
Ali postoji granica
Uprkos velikim mogućnostima, vještačka inteligencija nije „proročanstvo“.
Ona ne zna šta će se sigurno dogoditi. Ona računa vjerovatnoće.
Ako su podaci nepotpuni ili pogrešno interpretirani, ni rezultat neće biti savršen.
Zato će i u budućnosti ključnu ulogu imati ljudi – meteorolozi, naučnici, vatrogasci, spasioci i institucije koje donose odluke.
Nova era odnosa čovjeka i prirode
Možda najveća promjena koju donosi AI nije u tome što će nam omogućiti da kontrolišemo prirodu, već da je bolje razumijemo.
Čovječanstvo se prvi put suočava sa klimatskim promjenama u vremenu kada ima tehnologiju sposobnu da analizira planetu gotovo u realnom vremenu.
Pitanje više nije samo koliko je moćna vještačka inteligencija.
Pravo pitanje je:
Hoćemo li je koristiti dovoljno pametno da zaštitimo ljude i prirodu prije nego što bude kasno?
ETOportal
