Ne mora svaki odlazak na fizičku aktivnost da znači teretanu, sportski trening ili unaprijed određen broj ponavljanja. Ponekad je dovoljno izaći iz kuće i prošetati. Za nekoga je to put do prodavnice, za drugoga obilazak parka, a za trećega pola sata hoda nakon radnog dana provedenog za računarom.
Iako djeluje jednostavno, hodanje je oblik fizičke aktivnosti koji može doprinijeti zdravlju, posebno ako postane redovan dio svakodnevice.
Svjetska zdravstvena organizacija među fizičke aktivnosti ubraja hodanje, vožnju bicikla, rekreaciju, sport, ali i kretanje tokom kućnih poslova i rada. Drugim riječima, fizička aktivnost nije ograničena na trening u sportskom centru.
Zašto je šetnja korisna?
Redovna fizička aktivnost povezana je sa boljim kardiovaskularnim zdravljem, očuvanjem funkcionalnih sposobnosti i povoljnim uticajem na raspoloženje. Šetnja je mnogima pristupačna jer ne zahtijeva posebnu opremu, članarinu ili složen plan.
Kretanje može biti posebno važno ljudima koji veliki dio dana provode sjedeći. Kratka šetnja tokom pauze, odlazak pješice do obližnje prodavnice ili nekoliko krugova kroz naselje mogu biti dobar početak za one koji nijesu navikli na redovnu aktivnost.
Ne treba zanemariti ni društvenu stranu. Šetnja sa prijateljem, članom porodice ili kućnim ljubimcem može postati prijatan dio dana, a ne još jedna obaveza na spisku.
Koliko je dovoljno?
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za odrasle uglavnom predviđaju najmanje 150 do 300 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično, ili odgovarajuću kombinaciju aktivnosti umjerenog i visokog intenziteta. Preporučuju se i vježbe za jačanje mišića najmanje dva dana sedmično.
To ne znači da svako mora odmah da počne sa dugim šetnjama. Ljudi koji su dugo bili neaktivni mogu početi kraćim intervalima i postepeno povećavati trajanje, u skladu sa svojim mogućnostima i zdravstvenim stanjem.
Tempo je takođe važan. Umjereno brza šetnja obično podrazumijeva disanje koje je ubrzano, ali osoba i dalje može da razgovara. Ipak, ono što je umjeren napor za jednu osobu ne mora biti isto za drugu.
Kako da šetnja postane navika?
Najlakše je vezati je za dio dana koji već postoji: jutarnju kafu, pauzu na poslu ili vrijeme poslije večere. Ne mora se uvijek ići istom rutom, a loše vrijeme može biti razlog za kraću šetnju ili drugi oblik kretanja u zatvorenom prostoru.
Važno je obratiti pažnju na udobnu obuću, bezbjednu rutu i vremenske uslove. Osobe sa hroničnim bolestima, ograničenjima kretanja ili simptomima poput bola u grudima i neuobičajene otežane zadihanosti treba da potraže odgovarajući medicinski savjet.
Šetnja nije zamjena za svaku vrstu vježbanja niti rješenje za sve zdravstvene probleme. Ali ne mora ni da bude komplikovana da bi imala vrijednost. Ponekad je upravo aktivnost koju možemo redovno da ponavljamo bolji početak od ambicioznog plana koji napustimo poslije nekoliko dana.
ETOportal/Redakcija Zdravlje
