Cijena prasadi u Evropskoj uniji pala je gotovo 30 odsto za godinu. Da li se niže cijene odražavaju na tržište Crne Gore i zašto potrošači ne osjećaju pojeftinjenje?
Dok cijene prasadi u Evropskoj uniji bilježe značajan pad, potrošači u Crnoj Gori i dalje se suočavaju sa visokim cijenama svinjskog mesa. Zato se nameće pitanje koje zanima svakog ko svakodnevno kupuje hranu: ako su cijene na evropskom tržištu niže nego prošle godine, zašto se to ne vidi i na domaćim policama?
Prema podacima evropskog tržišnog pregleda, prosječna cijena prasadi težine 25 kilograma u EU krajem septembra iznosila je 45,75 eura po grlu, što je 29,2 odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Podaci su zasnovani na evropskoj bazi poljoprivrednih tržišnih cijena.
U Crnoj Gori se, međutim, mora napraviti razlika između cijene žive životinje i cijene mesa koje se prodaje kupcima. Prasad za uzgoj nije isto što i svinjsko meso spremno za prodaju, a na konačnu cijenu utiču i troškovi uzgoja, klanja, prerade, skladištenja, transporta i trgovine.
Ipak, to ne mijenja suštinu pitanja: koliko se niže cijene na evropskom tržištu zaista odražavaju na nabavnu cijenu mesa koje stiže u Crnu Goru, a koliko na cijenu koju plaća krajnji potrošač?
Prema septembarskom pregledu tržišta koji je objavio Poljosel, cijena prasadi u Crnoj Gori takođe je zabilježila pad. Prosječna cijena iznosila je oko 105 eura po grlu, dok je kilogram žive mjere bio oko 5,30 eura. U tom pregledu navodi se da su cijene u sektoru svinjarstva uglavnom ostale približno na avgustovskom nivou. Riječ je o informativnoj analizi javnih oglasa, a ne o zvaničnom cjenovniku.
To, međutim, ne daje odgovor na pitanje koliko košta uvozno svinjsko meso i kako su se mijenjale njegove nabavne i maloprodajne cijene. Za takvo poređenje potrebni su podaci o uvoznim cijenama i cijenama u prodavnicama za isti period.
Potrošači s pravom očekuju da se povoljnija kretanja na tržištu, kada za to postoje uslovi, odraze i na cijene koje plaćaju. Ako nabavka pojeftini, a maloprodajna cijena ostane ista ili poraste, važno je znati šta je razlog za takvu razliku.
Zato pitanje nije samo koliko je prasad jeftinija u Evropi. Pitanje je i da li se promjene prenose kroz cijeli lanac — od uvoznika i prerađivača do trgovaca i kupaca.
Građane ne zanima samo šta se dešava na evropskom tržištu, već zašto od povoljnijih cijena, kada do njih dođe, ne osjete korist i u sopstvenom novčaniku.
ETOportal/Zaštita potrošača
