Pad temperature, hladan vazduh i grijanje u zatvorenim prostorijama tokom jeseni i zime mogu ozbiljno narušiti prirodnu zaštitnu barijeru kože. Posljedice su zatezanje, crvenilo, svrab i neprijatno perutanje, naročito na licu. Dermatolozi savjetuju nekoliko jednostavnih promjena u svakodnevnoj njezi koje mogu pomoći da koža sačuva vlagu i ostane zaštićena tokom hladnih mjeseci.
Sa dolaskom hladnijih dana mnogi primjećuju da im koža postaje osjetljivija, grublja i sklonija perutanju. Problem je posebno izražen na obrazima, oko nosa i na čelu, gdje se često pojavljuju suvi djelovi praćeni osjećajem zatezanja.
Razlog nije samo niska temperatura. Zimski vazduh sadrži manje vlage, dok grijanje u stanovima i kancelarijama dodatno smanjuje vlažnost prostora. U takvim uslovima koža lakše gubi vodu, a njena prirodna zaštitna barijera postaje podložnija oštećenjima i iritacijama.
Dermatolozi upozoravaju da agresivno čišćenje, često pilingovanje i upotreba neodgovarajućih kozmetičkih proizvoda mogu dodatno pogoršati stanje. Umjesto komplikovane rutine, preporučuje se nekoliko praktičnih koraka.
1. Zamijenite agresivne čistače blagim preparatima
Jedna od najčešćih grešaka u njezi kože tokom zime jeste korišćenje proizvoda koji uklanjaju previše prirodnih masnoća sa njene površine.
Pjenasti čistači, jaki sapuni i preparati sa intenzivnim mirisima mogu dodatno isušiti kožu, posebno ako je već osjetljiva ili sklona perutanju.
Dermatolozi preporučuju blage preparate bez mirisa, koji uklanjaju nečistoće, ali ne narušavaju prirodnu zaštitnu barijeru. Za lice je bolje izabrati nježne kremaste ili hidratantne čistače, a izbjegavati grubo trljanje peškirom i korišćenje četkica za čišćenje.
2. Hidratantnu kremu nanesite odmah nakon umivanja
Vrijeme nanošenja hidratantnog preparata može biti jednako važno kao i njegov sastav.
Kada je koža još blago vlažna, hidratantna krema pomaže da se zadrži postojeća vlaga i smanji njen gubitak. Zato dermatolozi savjetuju nanošenje preparata neposredno nakon umivanja ili tuširanja, umjesto čekanja da se lice potpuno osuši.
Tokom hladnih mjeseci prednost treba dati bogatijim kremama u odnosu na lagane losione. Korisni sastojci su ceramidi, glicerin, hijaluronska kiselina, pantenol i vazelin, jer pomažu hidrataciji i podržavaju obnovu zaštitne barijere kože.
Osobama sa masnijom kožom preporučuju se formule koje odgovaraju njihovom tipu kože i ne zapušavaju pore.
3. Smanjite pilingovanje i napravite pauzu od agresivnih aktivnih sastojaka
Kada se lice peruta, mnogi pokušavaju da uklone suve djelove pilingom. Međutim, takav pristup može imati suprotan efekat.
Mehanički piling, grube čestice i prečesta upotreba hemijskih eksfolijanata mogu dodatno oštetiti već osjetljivu površinu kože. Slično se može dogoditi i sa preparatima koji sadrže alfa-hidroksi kiseline (AHA), beta-hidroksi kiseline (BHA) ili retinoide, naročito ako se koriste prečesto ili bez odgovarajuće hidratacije.
Ako je koža izrazito suva, crvena ili nadražena, preporučuje se privremeno pojednostaviti rutinu i usredsrediti se na blago čišćenje i hidrataciju. Povratak aktivnim sastojcima treba prilagoditi reakciji kože, a kod uporne iritacije posavjetovati se sa dermatologom.
4. Izbjegavajte vrelu vodu i održavajte vlažnost vazduha
Duge i vrele kupke mogu djelovati prijatno tokom zime, ali visoka temperatura vode uklanja prirodne lipide koji štite kožu.
Preporuka dermatologa je tuširanje mlakom vodom, u trajanju od pet do deset minuta. Nakon toga kožu treba nježno osušiti tapkanjem, bez snažnog trljanja.
Dodatnu pažnju treba posvetiti vazduhu u prostorijama u kojima boravimo. Centralno grijanje i drugi izvori toplote mogu znatno smanjiti njegovu vlažnost, što doprinosi isušivanju kože.
Ovlaživač vazduha u spavaćoj sobi može biti koristan, posebno tokom noći. Važno je redovno ga čistiti kako bi se spriječilo nakupljanje buđi i mikroorganizama.
5. Ne zaboravite zaštitu od sunca, čak ni tokom zime
Oblačno vrijeme i niže temperature često stvaraju pogrešan utisak da koži nije potrebna zaštita od sunčevog zračenja.
UV zraci prisutni su tokom cijele godine, a njihovo djelovanje može dodatno doprinijeti oštećenju kože i ubrzanom starenju. Zbog toga dermatolozi preporučuju svakodnevnu upotrebu kreme za sunčanje širokog spektra, sa zaštitnim faktorom SPF 30 ili višim, na izloženim djelovima kože.
Posebno je važno zaštititi lice kada duže boravimo napolju, a tokom hladnih i vjetrovitih dana korisno je dodatno ga zaštititi šalom i odgovarajućom njegom usana.
Kada perutanje više nije samo posljedica hladnoće?
Sezonska suvoća najčešće se može ublažiti pravilnom njegom, ali nije svako perutanje posljedica vremenskih uslova.
Ako se pojave izraženo crvenilo, intenzivan svrab, bol, pucanje kože, krvarenje ili promjene koje ne prolaze uprkos redovnoj hidrataciji, potrebno je obratiti se dermatologu.
Iza ovih simptoma mogu se kriti stanja poput atopijskog dermatitisa, kontaktnog dermatitisa ili seboreičnog dermatitisa, koja zahtijevaju drugačiji pristup liječenju.
Najvažnije je ne pokušavati ukloniti perutanje agresivnijim preparatima. Tokom hladnih mjeseci koži su prije svega potrebni nježna njega, odgovarajuća hidratacija i zaštita od spoljašnjih uticaja. Nekoliko dosljednih promjena u svakodnevnoj rutini često je dovoljno da se spriječi pogoršanje i sačuva njen zdrav izgled.
ETOportal




