Vatrogasci-spasioci u Crnoj Gori traže veće zarade, pravednije vrednovanje profesije i bolje uslove rada. Njihov zahtjev nije pitanje privilegija, već profesionalnog dostojanstva i odgovornosti države prema ljudima koji svakodnevno rizikuju živote štiteći druge.
Vatrogasci-spasioci nijesu na prvoj liniji odbrane samo kada gore šume, naselja i imovina. Oni su tamo i tokom poplava, saobraćajnih nesreća, eksplozija i drugih situacija u kojima su ljudski životi neposredno ugroženi. Ipak, dok se njihova hrabrost u vanrednim okolnostima javno veliča, njihov profesionalni i materijalni položaj godinama ostaje pitanje koje čeka institucionalni odgovor.
Upravo zbog toga vatrogasci-spasioci iz svih krajeva Crne Gore organizovali su protest ispred Skupštine, nakon što predlog izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je predviđeno povećanje koeficijenta složenosti poslova sa 7,3 na 9,5, nije dobio potrebnu podršku na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.
Njihovi zahtjevi obuhvataju i dodatno vrednovanje rada u otežanim uslovima, uključujući dodatak od 30 odsto.
„Ne stojimo ovdje iz hira, već iz krajnje nužde. Mi smo ljudi koji ne pitaju za radno vrijeme, vremenske neprilike i sopstvenu sigurnost kada se oglasi alarm“, poručio je Darko Pepđonović iz Službe zaštite i spašavanja Bara.
On je ukazao na protivrječnost između javnog veličanja vatrogasaca tokom požarnih sezona i izostanka konkretnog institucionalnog odnosa prema njihovim problemima.
„Ljeti nas nazivate herojima, ponosom države, tapšete nas po ramenu, dok gore crnogorske planine i šume, a čim se ugasi i posljednji plamen, na nas i naše probleme se zaboravlja“, istakao je Pepđonović.
Suština njihovog zahtjeva, kako poručuju, nije privilegovan položaj u sistemu javnih zarada, već pravedno vrednovanje profesije koja podrazumijeva visok stepen odgovornosti, fizičko i psihičko opterećenje i svakodnevno izlaganje opasnosti.
Vukašin Đuranović iz Službe zaštite i spašavanja Danilovgrada naglasio je da se zahtjevi odnose na vrednovanje profesije vatrogasca-spasioca, bez podjela između zaposlenih i komandnog kadra.
Sličnu poruku uputio je i Darko Žižić iz Službe zaštite i spašavanja Nikšića, ističući da vatrogasci očekuju da politička podrška njihovim zahtjevima bude potvrđena konkretnim odlukama u Skupštini.
„Imamo veliku podršku. Ali želimo da ta podrška bude u Skupštini, sa podignutom rukom“, poručio je Žižić.
Ovaj protest otvara pitanje koje prevazilazi okvire jednog radnog spora, kako država vrednuje ljude kojima povjerava zaštitu života, imovine i javne bezbjednosti?
Zarada vatrogasca nije samo budžetska stavka. Ona je dio šireg odnosa prema profesiji od čije osposobljenosti, motivacije i uslova rada zavisi bezbjednost svih građana. Zato se njihovi zahtjevi ne mogu svesti na pitanje povećanja koeficijenta, već ih treba posmatrati kao pitanje uređenja i jačanja sistema zaštite i spašavanja.
Vatrogasci ne traže privilegije, već dostojanstveno vrednovanje rada i odgovornosti koju svakodnevno preuzimaju. Država koja od njih očekuje da bez oklijevanja rizikuju sopstvenu sigurnost kako bi spasavali druge mora pokazati spremnost da obezbijedi i njima dostojanstvene uslove života i rada.
Država koja od vatrogasaca očekuje da rizikuju živote za druge mora biti spremna da se odgovorno odnosi prema njihovom životu i dostojanstvu.
ETOportal / V.M.




