Vožnja po gustoj magli i obilnoj kiši zahtijeva mnogo više pažnje, strpljenja i opreza nego u uobičajenim uslovima. Kolovoz postaje klizav, zaustavni put se produžava, a vozači ponekad imaju svega nekoliko sekundi da uoče prepreku ili drugo vozilo. Nekoliko jednostavnih pravila može značajno smanjiti rizik od saobraćajne nezgode.
Jesenji i zimski mjeseci donose česte promjene vremenskih prilika, a magla i jaki pljuskovi spadaju među najzahtjevnije uslove za vožnju. U takvim situacijama nije dovoljno samo usporiti – važno je prilagoditi način vožnje, pravilno koristiti svjetla i održavati veće rastojanje od drugih vozila.
Vožnja po magli: Kratka svjetla, manja brzina i veće rastojanje
Jedna od najčešćih grešaka u vožnji po magli jeste korišćenje dugih svjetala. Iako mnogi vozači misle da će tako bolje osvijetliti put, svjetlost se odbija od sitnih kapljica vode u magli i može dodatno smanjiti vidljivost.
Zato treba koristiti kratka svjetla, a svjetla za maglu uključivati kada je vidljivost značajno smanjena. Zadnja svjetla za maglu treba isključiti čim se uslovi poprave, jer njihova jaka svjetlost može zaslijepiti vozače iza vozila.
Brzinu treba postepeno smanjivati i prilagoditi stvarnoj vidljivosti. Važno je da vozač može zaustaviti automobil unutar prostora koji jasno vidi ispred sebe. Ne treba se oslanjati na zadnja svjetla vozila ispred sebe niti mu se približavati kako bi se lakše pratila putanja.
U gustoj magli posebno je rizično preticanje. Ako vozač ne može jasno da procijeni udaljenost i brzinu vozila iz suprotnog smjera, preticanje treba izbjegavati.
Jaki pljuskovi: Zaustavni put može biti znatno duži
Obilna kiša smanjuje prijanjanje pneumatika za kolovoz, a voda na vjetrobranskom staklu i prskanje ispod točkova drugih vozila dodatno otežavaju vidljivost.
Na mokrom putu zaustavni put može biti najmanje dvostruko duži nego na suvom, pa je neophodno povećati rastojanje između vozila. Vozač treba da izbjegava naglo kočenje, ubrzavanje i oštre pokrete volanom.
Poseban oprez potreban je na početku kiše. Voda se tada miješa sa prašinom, uljem i drugim nečistoćama na asfaltu, zbog čega kolovoz može biti naročito klizav.
Kada kiša postane toliko jaka da brisači ne mogu dovoljno brzo da očiste vjetrobransko staklo, najbolje je dodatno smanjiti brzinu. Ako je vidljivost ozbiljno ugrožena, ne treba nastavljati vožnju po svaku cijenu.
Akvaplaning: Kada pneumatici izgube kontakt sa kolovozom
Jedna od najopasnijih pojava tokom jakih pljuskova jeste akvaplaning. Do njega dolazi kada se između pneumatika i kolovoza formira sloj vode, zbog čega gume gube ili značajno smanjuju kontakt sa podlogom.
Vozač tada može osjetiti da automobil slabije reaguje na pokrete volana, da se upravljač „olakšao“ ili da vozilo počinje da klizi. U takvoj situaciji najvažnije je ostati smiren.
Ne treba naglo kočiti, ubrzavati niti praviti oštre pokrete volanom. Potrebno je lagano otpustiti papučicu gasa, držati volan mirno i sačekati da pneumatici ponovo uspostave kontakt sa kolovozom.
Rizik od akvaplaninga povećavaju veća brzina, veća količina vode na putu i istrošeni pneumatici. Zato je redovna kontrola dubine šare i pritiska u gumama posebno važna.
Lokve i voda na kolovozu nijesu bezazlene
Velike lokve mogu sakriti udarne rupe, oštećenja asfalta i druge prepreke. Osim toga, vozač često ne može procijeniti dubinu vode niti stanje podloge ispod nje.
Zato treba izbjegavati prolazak kroz veće količine vode kada postoji bezbjedna alternativa. Posebno je opasno pokušavati prelazak preko poplavljenih djelova puta, jer voda može biti dublja i brža nego što izgleda.
Ako je put prekriven vodom i nije moguće procijeniti da li je prolaz bezbjedan, ne treba rizikovati. Bolje je sačekati ili izabrati drugi pravac.
Prije polaska provjerite automobil
Bez obzira na iskustvo vozača, tehnička ispravnost vozila ima veliki značaj u lošim vremenskim uslovima. Prije polaska treba provjeriti:
- Pneumatike – stanje šare i odgovarajući pritisak.
- Brisače – da li pravilno čiste staklo i ostavljaju li tragove.
- Svjetla – ispravnost kratkih, dugih, pozicionih i svjetala za maglu.
- Kočnice – da li rade pravilno i bez neuobičajenih zvukova.
- Vjetrobransko staklo i retrovizore – da budu čisti i bez prepreka za preglednost.
- Sistem za odmagljivanje – da se stakla ne bi zamaglila tokom vožnje.
Prije dužeg putovanja korisno je provjeriti vremensku prognozu i stanje na putevima. Ako se očekuju veoma jaki pljuskovi, gusta magla ili drugi ozbiljni vremenski uslovi, treba razmotriti odlaganje polaska.
Kada je najbolje zaustaviti vozilo?
Postoje situacije u kojima ni najopreznija vožnja nije dovoljna. Ako je magla toliko gusta da vozač ne može jasno da vidi put, ili kiša onemogućava normalnu preglednost, najbezbjednije je pronaći odgovarajuće mjesto i sačekati poboljšanje uslova.
Vozilo ne treba zaustavljati na kolovozu, u krivinama, tunelima ili na drugim mjestima gdje bi predstavljalo opasnost za ostale učesnike u saobraćaju. Potrebno je skloniti se na bezbjedno mjesto, van saobraćajne trake, i uključiti odgovarajuću signalizaciju.
Ako je moguće, putovanje treba nastaviti tek kada se vidljivost i uslovi na putu poprave.
Najvažnije pravilo: Ne žurite
Magla i jaki pljuskovi ne ostavljaju mnogo prostora za greške. U takvim uslovima brzina koja je dozvoljena saobraćajnim znakom ne mora nužno biti i bezbjedna brzina.
Veće rastojanje, ispravna svjetla, dobri pneumatici i izbjegavanje naglih manevara osnovne su mjere koje mogu pomoći da se rizik smanji.
Najvažnije je imati na umu da se na putu ne takmičimo sa vremenom. Kada su vidljivost i uslovi vožnje loši, nekoliko minuta sporije vožnje može napraviti veliku razliku.
ETOportal
