Roboti više nijesu samo dio naučnofantastičnih filmova niti mašine koje obavljaju jednostavne zadatke u fabrikama. Zahvaljujući razvoju vještačke inteligencije, sve više mogu da se kreću, prepoznaju predmete, donose odluke i obavljaju poslove koji su donedavno zahtijevali ljudsku intervenciju. Ipak, pitanje nije samo koliko će poslova preuzeti, već i koliko će promijeniti način na koji ljudi rade.
AI Fokus/Nataša Goleš
Automatizacija već godinama mijenja industriju, ali razvoj vještačke inteligencije donosi novu fazu. Dok su raniji industrijski roboti uglavnom obavljali unaprijed programirane zadatke, novije generacije mašina mogu da analiziraju okolinu, prilagođavaju pokrete i reaguju na promjene u radnom prostoru.
Posebnu pažnju privlače humanoidni roboti, odnosno mašine koje oblikom podsjećaju na čovjeka. Imaju ruke, noge i senzore, a razvijaju se sa ciljem da mogu da rade u okruženjima koja nijesu posebno prilagođena robotima.
Međunarodna federacija za robotiku objavila je u septembru 2026. godine da je u fabrikama širom svijeta tokom prethodne godine bilo operativno oko pet miliona industrijskih robota. Samo tokom 2025. instalirano je više od 600.000 novih jedinica, što predstavlja rast od 11 odsto u odnosu na godinu ranije.
Ovi podaci pokazuju da automatizacija više nije eksperiment, već važan dio savremene proizvodnje.
Fabrike među prvima mijenjaju način rada
Industrija je sektor u kojem su roboti već dugo prisutni, posebno u proizvodnji automobila, elektronike i različitih industrijskih proizvoda.
Mašine mogu da obavljaju ponavljajuće zadatke poput zavarivanja, farbanja, sastavljanja djelova, pakovanja i kontrole kvaliteta. Njihova prednost je mogućnost dugotrajnog rada uz visok stepen preciznosti i bez umora karakterističnog za ljudski organizam.
Razvoj vještačke inteligencije dodatno proširuje njihove mogućnosti. Sistemi za prepoznavanje slike i senzori omogućavaju robotima da identifikuju predmete, uoče nepravilnosti i prilagode se određenim promjenama u proizvodnom procesu.
To ne znači da će fabrike preko noći ostati bez radnika. I dalje su potrebni ljudi koji nadgledaju proizvodnju, programiraju opremu, održavaju sisteme i rješavaju probleme koje automatizacija ne može samostalno da otkloni.
Međutim, broj zaposlenih potreban za obavljanje određenih zadataka mogao bi se mijenjati, posebno na radnim mjestima koja se zasnivaju na ponavljanju istih pokreta.
Skladišta i logistika već ulaze u novu eru
Jedna od oblasti u kojima se automatizacija ubrzano širi jesu skladišta i transport robe.
Roboti mogu da prevoze proizvode, razvrstavaju pakete, dopunjavaju zalihe i pomažu u pripremi pošiljki. Za razliku od industrijskih mašina koje rade na fiksnim proizvodnim linijama, autonomni mobilni roboti mogu da se kreću kroz skladišne prostore i izbjegavaju prepreke.
Prema izvještaju Međunarodne federacije za robotiku iz septembra 2026, tokom 2025. godine isporučeno je oko 117.500 profesionalnih robota namijenjenih transportu i logistici, što je rast od 21 odsto.
Kompanija Amazon predstavila je u junu 2026. novu generaciju autonomnog robota Proteus, koji koristi naprednu tehnologiju i komande prirodnog jezika za obavljanje sve većeg broja zadataka u logističkim centrima.
Kompanija navodi da je cilj ovakvih sistema da preuzmu fizički zahtjevne aktivnosti i pomognu zaposlenima u svakodnevnom radu.
Ipak, automatizacija može značiti i promjene u broju potrebnih radnika, naročito na poslovima sortiranja, prenošenja i premještanja robe.
Mogu li roboti da rade u trgovinama i uslužnim djelatnostima?
Trgovine, hoteli, restorani i druge uslužne djelatnosti takođe postaju prostor za primjenu robotike.
U velikim prodajnim objektima roboti mogu da provjeravaju stanje polica, prepoznaju proizvode koji nedostaju i pomažu u popisu robe. U restoranima i hotelima koriste se za dostavljanje hrane, prenošenje prtljaga, čišćenje i obavljanje jednostavnijih zadataka.
Takvi sistemi mogu ubrzati određene procese, ali još ne mogu u potpunosti zamijeniti ljudsku komunikaciju, procjenu situacije i rješavanje nepredviđenih problema.
Posebno je teško automatizovati poslove koji zahtijevaju empatiju, pregovaranje, razumijevanje ljudskih potreba i snalaženje u neobičnim okolnostima.
Zato je vjerovatnije da će se u mnogim uslužnim djelatnostima razvijati saradnja ljudi i robota, umjesto potpunog uklanjanja zaposlenih.
Humanoidni roboti još nijesu spremni da zamijene radnike
Najveća pažnja javnosti usmjerena je na humanoidne robote koji mogu da hodaju, podižu predmete i obavljaju zadatke koristeći obje ruke.
Iako demonstracije njihovih mogućnosti izgledaju impresivno, stvarna primjena u industriji mnogo je složenija.
Reuters je u avgustu 2026. objavio istraživanje o kineskoj industriji humanoidnih robota, ukazujući na ozbiljne prepreke njihovom masovnom korišćenju. Među glavnim problemima su nedovoljna spretnost, pouzdanost, prilagođavanje nepoznatim situacijama i brzina obavljanja zadataka.
U pojedinim testiranjima roboti su jednostavne zadatke obavljali znatno sporije od ljudi, dok su klasične industrijske robotske ruke i dalje bile brže, jeftinije i pouzdanije za određene poslove.
To pokazuje da između tehnoloških demonstracija i svakodnevnog rada u fabrici još postoji značajna razlika.
Humanoidni roboti imaju potencijal da rade u prostorima projektovanim za ljude, ali njihova šira primjena zavisiće od cijene, bezbjednosti, pouzdanosti i sposobnosti da obavljaju različite zadatke bez stalne ljudske pomoći.
Koja zanimanja su najviše izložena promjenama?
Najveće promjene vjerovatno će osjetiti zanimanja koja uključuju ponavljanje predvidljivih fizičkih ili administrativnih zadataka.
Među oblastima u kojima se očekuje širenje automatizacije su:
- Proizvodnja: sastavljanje proizvoda, pakovanje, zavarivanje i kontrola kvaliteta.
- Skladišta: sortiranje, prenošenje i raspoređivanje robe.
- Transport i logistika: upravljanje zalihama, priprema pošiljki i unutrašnji transport.
- Trgovina: popis robe, provjera cijena i dopunjavanje polica.
- Ugostiteljstvo: dostavljanje hrane, čišćenje i jednostavni pomoćni poslovi.
- Poljoprivreda: nadzor usjeva, prskanje, berba i upravljanje poljoprivrednim mašinama.
Ipak, nijedno zanimanje nije moguće posmatrati samo kroz naziv radnog mjesta. Mnogo je važnije koje konkretne zadatke zaposleni obavlja i koliko se oni mogu automatizovati.
Na primjer, robot može da prenese paket, ali to ne znači da može samostalno da organizuje čitav transportni sistem, komunicira sa klijentima i riješi nepredviđene probleme.
Da li će ljudi ostati bez posla ili će nastati nova zanimanja?
Istorija tehnološkog razvoja pokazuje da nove mašine mogu ukinuti određene poslove, ali istovremeno stvaraju potrebu za novim zanimanjima.
Širenje robotike povećava potražnju za stručnjacima koji mogu da projektuju, programiraju, održavaju i popravljaju robotske sisteme. Biće potrebni i zaposleni koji razumiju vještačku inteligenciju, industrijsku automatizaciju, sajber-bezbjednost i upravljanje proizvodnim procesima.
Ipak, prelazak na novi model rada neće biti jednostavan za sve. Radnici čiji poslovi budu automatizovani moraće da stiču nova znanja, a kompanije i obrazovne institucije imaće važnu ulogu u njihovom osposobljavanju.
Poseban izazov predstavlja činjenica da se tehnološke promjene mogu odvijati brže od prilagođavanja obrazovnog sistema i tržišta rada.
Budućnost rada neće zavisiti samo od robota
Razvoj robotike otvara pitanje koje je mnogo šire od same tehnologije: kako će izgledati društvo u kojem mašine mogu da obavljaju sve veći broj ljudskih zadataka?
Kompanije će automatizaciju posmatrati kroz produktivnost, troškove i konkurentnost, dok će zaposlene zanimati sigurnost radnih mjesta, zarade i mogućnosti profesionalnog razvoja.
Zbog toga budućnost rada neće zavisiti samo od toga koliko će roboti postati sposobni, već i od odluka koje budu donosile države, kompanije i obrazovne institucije.
Jedno je već jasno – roboti neće promijeniti samo fabrike i skladišta. Promijeniće način na koji razmišljamo o radu, znanju i ljudskoj ulozi u ekonomiji.
Najveći izazov neće biti samo napraviti mašinu koja može da obavi posao umjesto čovjeka, već pronaći način da tehnološki napredak donese korist društvu, a ne samo uštedu onima koji ga primjenjuju.
