Odlazak na kafu sa prijateljima, ručak sa porodicom ili večera u restoranu za mnoge građane predstavljaju male svakodnevne užitke. Međutim, zbog rasta troškova poslovanja i pritiska na cijene, postavlja se pitanje hoće li takvi izlasci u narednom periodu postati sve veći izdatak za kućni budžet.
U Crnoj Gori već postoje pokazatelji da ugostiteljski sektor ulazi u period novih finansijskih izazova. Cijene hrane, energenata i drugih troškova utiču na poslovanje, dok se ugostitelji pripremaju i za promjene u obračunu zarada koje bi trebalo da počnu od januara 2027. godine.
Prema podacima MONSTAT-a, godišnja inflacija u Crnoj Gori u septembru 2026. iznosila je 5,2 odsto. Istovremeno, cijene u restoranima i kafićima bile su 6,9 odsto više nego godinu ranije, prema podacima objavljenim na osnovu statistike Uprave za statistiku.
UGOSTITELJE ČEKAJU VEĆI TROŠKOVI
Jedan od najvećih izazova za ugostitelje biće troškovi rada. Najavljene promjene minimalnih zarada od početka 2027. godine mogle bi povećati izdatke za zaposlene, posebno u djelatnostima koje imaju veliki broj radnika.
Predsjednik Udruženja hotela Crne Gore Nikola Pejović upozorio je da bi novi troškovi mogli dovesti do povećanja cijena hotelskih usluga od pet do deset odsto. Kao razloge naveo je veće troškove rada, visoke namete i nedostatak radne snage.
Ova procjena odnosi se na hotelske usluge i ne znači da će svi restorani i kafići automatski povećati cijene u istom procentu. Ipak, ona pokazuje sa kakvim se pritiscima suočava turističko-ugostiteljski sektor.
Dodatni problem predstavljaju nabavne cijene namirnica, električne energije, vode, zakupa prostora i održavanja objekata. Sve to ulazi u konačnu kalkulaciju cijene obroka ili pića.
PROMET RASTE, ALI TO NE ZNAČI DA SU UGOSTITELJI BEZ PROBLEMA
Preliminarni podaci MONSTAT-a pokazuju da je promet u sektoru smještaja i ugostiteljstva u trećem kvartalu 2026. bio veći 20,8 odsto nego u istom periodu prethodne godine.
Ipak, taj podatak ne znači da je zarada ugostitelja porasla za isti procenat. Riječ je o nominalnom prometu, koji uključuje i uticaj viših cijena, ali i promjene u broju gostiju i obimu pruženih usluga.
Drugim riječima, veći promet ne mora automatski značiti i veću dobit, naročito ako istovremeno rastu troškovi nabavke, plata i održavanja objekata.
HOĆE LI GRAĐANI RJEĐE IĆI NA KAFU I RUČAK?
Za građane je najvažnije pitanje koliko će novi troškovi uticati na svakodnevni život. Kafa u gradu, porodični ručak vikendom ili večera sa prijateljima možda neće postati nedostižni, ali bi mogli zahtijevati pažljivije planiranje kućnog budžeta.
Kada cijene rastu, potrošači često prvo smanjuju troškove koji nijesu neophodni. To može značiti manje odlazaka u restorane, izbor jeftinijih jela, kraće boravke u kafićima ili rjeđe naručivanje dodatnih pića i deserata.
Ugostitelji će, s druge strane, morati da pronađu ravnotežu između očuvanja kvaliteta, pokrivanja troškova i cijena koje njihovi gosti mogu da plate.
NEĆE SVI LOKALI POSKUPJETI ISTO
Konačne cijene zavisiće od vrste objekta, lokacije, strukture troškova i poslovne politike vlasnika. Restorani sa većim troškovima nabavke i zaposlenih mogu biti pod većim pritiskom, dok će pojedini lokali pokušati da zadrže postojeće cijene kako ne bi izgubili goste.
Zato nije moguće unaprijed odrediti koliko će poskupjeti kafa, sok ili porodični ručak, niti tvrditi da će sva poskupljenja biti ista širom zemlje.
MALI UŽICI SVE VIŠE ZAVISE OD KUĆNOG BUDŽETA
Odlazak u restoran ili na kafu ne mora postati luksuz, ali bi za dio građana mogao postati rjeđi izbor. Ako troškovi poslovanja nastave da rastu, a primanja ne budu pratila taj tempo, razlika će se najprije osjetiti upravo u svakodnevnim navikama.
Pred ugostiteljima je zadatak da sačuvaju goste i kvalitet ponude, dok će građani pažljivije birati gdje i koliko troše.
Da li će kafa sa prijateljima i porodični ručak postati luksuz, neće zavisiti samo od cjenovnika u kafićima i restoranima, već i od toga koliko će rasti zarade i koliko će novca domaćinstvima ostajati nakon plaćanja osnovnih životnih troškova
ETOportal




