Moskva odbacuje poređenja predstojećeg susreta Putina, Xija i Trampa sa Jaltskom konferencijom. Šta trilateralni razgovori znače za globalni poredak i međunarodne odnose?
Kremlj je odbacio poređenja predstojećeg susreta Vladimira Putina, Si Đinpinga i Donalda Trampa sa Jaltskom konferencijom iz 1945. godine. Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov ocijenio je da su takve interpretacije „igre politikologa“ koje nemaju veze sa stvarnošću. Sastanak trojice lidera najavljen je za 19. novembar u kineskom Šenženu, na marginama samita APEC-a. Prema riječima Peskova, Rusija i Kina zalažu se za multipolarni međunarodni poredak, u kojem nijedna država ne bi nametala odluke drugima. Moskva, kako je poručio, ne prihvata da bilo ko odlučuje o njenoj sudbini, ali ni sama nema namjeru da odlučuje o sudbini drugih država. Kineska portparolka Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning ocijenila je da direktna komunikacija trojice lidera, uprkos međusobnim razlikama, može doprinijeti stabilizaciji odnosa. Dnevni red sastanka još nije zvanično predstavljen. Peskov je najavio da će dio razgovora biti dostupan medijima.
Ipak, poređenja sa Jaltom nijesu bez šireg geopolitičkog konteksta. Na konferenciji u februaru 1945. godine Josif Staljin, Frenklin Ruzvelt i Vinston Čerčil razgovarali su o poslijeratnom uređenju Evrope i budućnosti međunarodnih odnosa. Današnji susret ima drugačije istorijske i političke okolnosti. Rusija, Kina i Sjedinjene Američke Države jesu tri velike sile sa značajnim vojnim, ekonomskim i diplomatskim uticajem, ali njihovi interesi nijesu istovjetni. Za Moskvu je susret prilika da potvrdi status velike sile i međunarodnu poziciju Rusije. Peking nastoji da učvrsti svoj globalni uticaj, dok Vašington traži prostor za upravljanje strateškim rivalstvom sa Kinom i odnosima sa Rusijom. Posebnu pažnju izaziva činjenica da među učesnicima nema predstavnika Ukrajine ni evropskih država, iako bi eventualni razgovori o bezbjednosti i evropskom poretku mogli imati neposredne posljedice po njihove interese. To samo po sebi ne znači da će se odlučivati o njihovoj budućnosti bez njihovog učešća. Međutim, otvara pitanje koliko će interesi manjih država biti zastupljeni u novoj raspodjeli globalnog političkog uticaja. Zato značaj susreta neće određivati samo fotografija trojice predsjednika, već konkretni razgovori, eventualni dogovori i njihovi međunarodni efekti. Najvažnije pitanje nije da li će Šenžen postati nova Jalta, već da li će razgovori tri sile doprinijeti stabilnosti ili dodatno produbiti postojeće podjele u međunarodnom poretku.
Izvor : Roeters / AP
ETOportal / V.M.




