Među državama članicama Evropske unije trenutno nema volje za ukidanje prava veta u procesu proširenja. Predlog predsjednika Evropskog vijeća Antónia Coste, da se pravo veta ukine barem pri odlučivanju o otvaranju pregovaračkih poglavlja, nije naišao na podršku. Prema diplomatskim izvorima, protiv ove ideje jasno su se izjasnile Bugarska, Grčka i Nizozemska, dok je Hrvatska ranije javno isticala da preferira odlučivanje konsenzusom, smatrajući da pravo veta štiti uticaj manjih država članica. Sličan stav dijele Cipar, Mađarska i, vrlo vjerovatno, Francuska.
Da bi se promijenio način odlučivanja, sve članice EU moraju prethodno dati saglasnost, što znači da svaka država može iskoristiti pravo veta da spriječi njegovo ukidanje. Iako većina država prihvata odlučivanje kvalifikovanom većinom u nekim pitanjima, kod proširenja gotovo uvijek prevladavaju protivnici promjena. Problemi u procesu proširenja su česti. Sjeverna Makedonija više od 15 godina čeka otvaranje prvih pregovaračkih poglavlja, blokirana zbog bilateralnih sporova sa Grčkom i Bugarskom. Slični problemi pojavili su se i tokom pregovora Hrvatske, kada je Slovenija blokirala otvaranje i zatvaranje poglavlja zbog graničnog spora na moru.
Europska komisija, Europski parlament i većina država članica ponavljaju da bilateralna pitanja ne smiju biti prepreka procesu proširenja, ali u praksi nema mehanizama da se takve blokade spriječe. Pojedine zemlje, poput Austrije i Švedske, predložile su ideju da nove članice u početnom periodu članstva nemaju pravo veta dok EU ne sprovede institucionalne reforme, čime bi se smanjio strah od širenja Unije iznad 35 članica. Ta inicijativa je zasad u ranoj fazi, ali se o njoj ozbiljno raspravlja.
U međuvremenu, osim Crne Gore i Albanije, nijedna zemlja kandidat ne bilježi stvarni napredak, jer se za svaku pojavi bar jedna država koja blokira otvaranje pregovaračkih poglavlja, a EU prema postojećoj metodologiji nema mehanizme za prevazilaženje takvih blokada.
ETOportal / V.M.