Svi koji su se suočili s mravima u kuhinji znaju da su oni izuzetno socijalna bića – rijetko se viđa jedan sam. Ljudi, iako društvena bića, često uživaju u samoći. Ipak, obje vrste dijele sposobnost zajedničkog nošenja tereta znatno većeg od vlastitih dimenzija.
Na ovom principu, tim naučnika sa Instituta „Weizmann“, predvođen prof. Oferom Finermanom, organizovao je eksperiment kako bi uporedio sposobnosti ljudi i mrava u rješavanju složenih zadataka. Cilj je bio prenijeti veliki predmet u obliku slova T kroz lavirint sa uskim prolazima. Eksperiment je uključivao pojedince i grupe različitih veličina.
Mravi vrste Paratrechina longicornis, poznati i kao „ludi mravi“, suočili su se s izazovom u tri formacije: pojedinac, mala grupa (oko sedam mrava) i velika grupa (oko 80 mrava). Ljudi su imali slične kategorije: pojedinac, mala grupa (6–9 ljudi) i velika grupa (26 ljudi).
Kako bi poređenje bilo pravedno, ljudima je u nekim slučajevima zabranjena verbalna i neverbalna komunikacija. Nosili su maske i naočare za sunce, dok su predmeti imali ručke s mjernim uređajima koji su bilježili primijenjene sile.
Rezultati su bili iznenađujući. Pojedinci iz ljudske vrste nadmašili su mrave zahvaljujući kognitivnim sposobnostima i strateškom planiranju. Međutim, u grupnim zadacima, posebno kod velikih grupa, mravi su ostvarili značajno bolje rezultate. Zajedničko djelovanje mrava pokazalo je kolektivno pamćenje, što im je omogućilo upornije kretanje u pravom smjeru i izbjegavanje grešaka.
S druge strane, ljudske grupe često nisu uspijevale poboljšati svoje performanse, naročito kada je komunikacija bila ograničena. Oslanjali su se na privlačna, ali neefikasna kratkoročna rješenja, koja su istraživači opisali kao „pohlepa“.
„Mravlja kolonija je poput porodice – svi imaju zajednički interes“, kaže prof. Finerman. Ova bliska saradnja mrava, često opisana kao superorganizam, omogućila im je uspjeh. Ljudi, iako skloni saradnji, nisu uspjeli iskoristiti prednosti grupe u ovom eksperimentu.
Studija je pokazala da kolektivna inteligencija kod mrava nadmašuje ljudsku u određenim situacijama, dok „mudrost gomile“ kod ljudi često nije dolazila do izražaja.