Ako ste ovih dana prošetali crnogorskom obalom, možda su vam pažnju privukli neobični, lijepi, žuti plodovi na stablima. Ne varate se – riječ je o nešpuli, voću koje ne samo da plijeni izgledom, već i ukusom, nutritivnim vrijednostima i šarmantnom egzotikom.
Nešpula, poznata i kao japanska mušmula (a ponegdje i kao nespola, nešpola ili barakokula), potiče iz Kine, gdje je hiljadama godina rasla u divljini. U Japanu je dobila kultni status još za vrijeme dinastije Tang, a odatle se brzo proširila svijetom, pa tako i do Jadrana. Danas krasi mnoge vrtove, ulice i obale na jugu Crne Gore.
Ova biljka uspijeva na raznim vrstama zemljišta, ali ne voli vapnenasta tla i doline s hladnim zrakom. Posebna je po tome što cvjeta zimi, kada većina biljaka miruje, a zrije veoma rano – već krajem proljeća možete uživati u njenim osvježavajućim plodovima.
Zrele nešpule imaju prepoznatljivu tamnožutu boju, mekanu teksturu i ukus koji podsjeća na spoj breskve i manga, s blago kiselkastom notom. Mogu se jesti svježe, sušene, a u nekim zemljama se i konzerviraju. U Crnoj Gori su posebno cijenjene kao sastojak domaćih likera, marmelada, pita i slatkih umaka, ali i kao neobičan dodatak koktelima ili mesnim jelima.
Manje je poznato da se od drveta nešpule izrađuju visokokvalitetna ravnala, što dodatno potvrđuje njenu praktičnu i kulturnu vrijednost.
U vremenu kada sve više tražimo lokalnu, zdravu i autentičnu hranu, nešpula se izdvaja kao pravo blago koje treba cijeniti i više koristiti – ne samo kao voće, već i kao simbol spoja prirode, tradicije i egzotike na crnogorskom primorju.
ETOportal