Ugrožena budućnost javnih nabavki u BiH: Zatvorske kazne kao posljednje sredstvo ili populistički potez?
Procjenjuje se da Bosna i Hercegovina svakodnevno gubi oko 1,5 miliona eura zbog zloupotreba u javnim nabavkama, što predstavlja veliki udar na javne finansije i povjerenje građana u institucije. Kako bi se ovaj negativni trend zaustavio, Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio je izmjene Zakona o javnim nabavkama koje predviđaju uvođenje zatvorskih kazni umjesto dosadašnjih novčanih sankcija za kršenje zakona.
Ove izmjene predstavljaju oštru reakciju na višegodišnje zloupotrebe koje su ozbiljno narušile transparentnost i efikasnost javnih nabavki. Pored zatvorskih kazni, zakon predviđa smjene ministara i direktora državnih preduzeća koji su odgovorni za kršenja, otkaze članovima tenderskih komisija, kao i zabrane rada kompanijama koje su prekršile propisane procedure.
Međutim, izmjene zakona nijesu prošle bez kritika. Dio poslanika tvrdi da su nove odredbe previše populističke i da se sa usvajanjem žuri bez adekvatne stručne rasprave. Postavlja se pitanje da li će strože kazne zaista doprinijeti efikasnijem suzbijanju korupcije i zloupotreba, ili će samo dodatno opteretiti već preopterećen sudski sistem i administraciju.
Važno je naglasiti da sama pooštrena kaznena politika neće riješiti problem ako se ne uspostave jasni mehanizmi kontrole, nadzora i transparentnosti u procesima javnih nabavki.
Poređenj radia, Crna Gora već dugo primjenjuje zakon o javnim nabavkama sa strožim sankcijama koje uključuju novčane kazne i zabranu rada za pravna i fizička lica, ali ne i zatvorske kazne kao primarnu mjeru. Kazne u Crnoj Gori kreću se od desetine hiljada do nekoliko stotina hiljada eura, a zabranu rada prate trajno ili privremeno isključenje sa tržišta javnih nabavki. Takođe, crnogorski sistem ima razvijene institucije za nadzor javnih nabavki i efikasan postupak žalbi.
Ovaj model se pokazao efikasnijim jer stavlja akcenat na ekonomske sankcije i pravovremeno sprečavanje štete, uz pravne mehanizme koji omogućavaju kontrolu i transparentnost.
Uvođenje zatvorskih kazni u BiH predstavlja radikalan zaokret i jasan znak ozbiljnosti problema. Ipak, ostaje otvoreno pitanje hoće li to biti dovoljna mjera ukoliko se istovremeno ne ojačaju institucije i procesi koji mogu na vrijeme prepoznati i spriječiti zloupotrebe. Bez adekvatne podrške institucijama za kontrolu i nezavisnog nadzora, čak i najstrože kazne mogu ostati samo simbolične.
Bosna i Hercegovina također mora imati na umu da krivično gonjenje i zatvorske kazne zahtijevaju čvrste dokaze i efikasan pravosudni sistem, koji je i dalje pod uticajem političkih faktora i suočen sa značajnim proceduralnim preprekama.
ETOportal / mr Vojislav Marković
