Crna Gora je u posljednjih nekoliko godina napravila značajne korake ka energetskoj tranziciji, sa ciljem da do 2030. godine poveća udio električne energije iz obnovljivih izvora na gotovo 70% ukupne proizvodnje. Hidroelektrane, vjetroparkovi i solarni paneli postaju sve važniji segment energetske bilance, dok se u fokusu nalaze i energetska efikasnost i smanjenje emisije CO₂.
Ipak, obnovljivi izvori zavise od prirodnih uslova, periodi suše, manjak sunca ili slab vjetar mogu drastično smanjiti proizvodnju struje. Kao „plan B“, Crna Gora može računati na postojeće rezervne kapacitete: Termoelektrana Pljevlja je u završnoj fazi ekološke rekonstrukcije, dok interkonekcije sa susjednim zemljama omogućavaju uvoz električne energije u slučaju deficita. Mali pilot projekti skladištenja energije i eksperimenti sa fleksibilnom potrošnjom pokazuju smjer razvoja, ali masovna primjena još nije postignuta.
Stručni kapacitet za sprovođenje energetske tranzicije još je ograničen. Nacionalni akteri, od državnih institucija do elektroprivreda, suočavaju se sa izazovom da implementiraju kompleksne promjene koje dekarbonizacija zahtijeva. Zbog toga se procjenjuje da će energijska tranzicija u velikoj mjeri zavisiti od tržišnih mehanizama i podrške EU. Crna Gora koristi sredstva iz IPA fondova, a planovi za naredni period predviđaju značajnu finansijsku i tehničku pomoć kako bi se ostvarili ciljevi obnovljivih izvora i energetske efikasnosti.
Pitanje sigurnosti snabdijevanja ostaje ključno. Iako osnovni „backup“ sistem postoji, potpuna stabilnost u svim vremenskim uslovima zahtijeva dodatna ulaganja u skladištenje energije, modernizaciju mreže i razvoj stručnog kadra. Samo kombinacijom postojećih rezervi, novih tehnologija i strateške podrške EU, Crna Gora može postići pouzdanu i održivu energetski zelenu budućnost.
Zaključak je jasan: zemlja ima potencijal i planove, ali da bi obnovljivi izvori postali siguran stub energetske bilance, neophodna su kontinuirana ulaganja, razvoj stručnih kapaciteta i pametan pristup podršci iz Evropske unije.
„Energetska tranzicija nije samo tehnološki izazov, ona je test naše sposobnosti da kombinujemo znanje, viziju i odgovornost prema budućim generacijama.“ Možemo li mi to?
ETOportal/Nataša Goleš