Vaskršnji post, jedan od najvažnijih perioda u hrišćanskoj liturgiji, posvećen je pripremi vjernika za najveći hrišćanski praznik – Vaskrs. Iako pravoslavni i katolički hrišćani slave isti praznik, razlika u terminima postojanja Vaskrsa i početku posta često zavisi od različitih crkvenih kalendara – julijanskog (koji koristi pravoslavna crkva) i gregorijanskog (koji koristi katolička crkva).
Pravoslavni vaskršnji post:
Za pravoslavne hrišćane, Vaskršnji post (ili Časni post) počinje 3. marta 2025. godine (Čista sreda), a traje 48 dana. Post završava 19. aprila 2025. godine (Velika subota), dan pre Vaskrsa, koji pada 20. aprila 2025. godine.
Ovaj post je vrlo važan dio crkvene tradicije jer vjernici kroz post, molitvu i pokajanje pripremaju svoje duše za proslavu Hristovog vaskrsenja. Post je vrlo strog i obuhvata zabranu konzumiranja mesa, mlečnih proizvoda, jaja, alkohola i ulja u određenim danima. Danas, mnogi vjernici praktikuju post sa promjenama i olakšanjima u odnosu na staru tradiciju, ali osnovni princip ostaje – kroz suzdržavanje od tjelesnih užitaka čistiti dušu. Posebno strogi dani su Veliki petak i Velika subota, kada se obavezno posti do večernjih sati, kada vernici dočekuju Vaskrs.
Katolički vaskršnji post:
Za katoličke vjernike, post za Vaskrs počinje 5. marta 2025. godine (Pepelnica), a Korizma traje 40 dana (ne računajući nedeljama koje su dani radosti). Korizma završava 17. aprila 2025. godine (Veliki četvrtak), a katolički Vaskrs ove godine pada 20. aprila 2025. godine.
U katoličkom postu, vjernici praktikuju suzdržavanje od mesa, alkohola i drugih užitaka, ali post je manje strog nego kod pravoslavnih, jer katolička crkva dozvoljava konzumiranje ulja i vina tokom posta.
Običaji tokom Vaskršnjeg posta:
Običaji i tradicije tokom vaskršnjeg posta zavise od zemlje i kulture, ali suština je u istoj ideji – duhovna priprema za Vaskrs. Za pravoslavne hrišćane, običaji uključuju česta obilaženja crkava, učenje molitvi, post na crkvenim praznicima i slavama. Uoči Vaskrsa, porodice se okupljaju, spremaju specijalna jela, često sa minimalnim količinama ili bez životinjskih proizvoda, kao što su posni kolači i čorbe.
Katolički običaji tokom posta često obuhvataju pokajanje, darivanje u dobrotvorne svrhe i smanjenje svakodnevnih zadovoljstava, kao i obeležavanje Velikog četvrtka, Velikog petka i Velike subote sa posebnim liturgijskim obredima.
U oba slučaja, običaj je da se Vaskrs slavi sa posebnim bogosluženjima i porodičnim okupljanjima, uz tradicionalno uskršnje jelo – jaja, koji su simbol novog života i vaskrsenja, kao i hleb, koji se blagoslovi u crkvi i podijeli među članovima porodice.
ETOportal