Novo istraživanje o mozgu maratonaca pokazalo je da kada ljudski mozak ostane bez energije zbog dugotrajne fizičke aktivnosti, on počinje da koristi sopstveno masno tkivo kao gorivo. Ovo otkriće sugeriše potpuno novu formu neuroplastičnosti koja može pomoći mozgu da funkcioniše tokom ekstremnih napora.
Skeniranje mozga učesnika studije pokazalo je da tokom maratonske trke, kada je nivo glukoze u mozgu opasno nizak, neki neuroni počinju da „koriste“ mijelin — masnu supstancu koja okružuje aksone nervnih ćelija i pomaže neuronima da efikasnije šalju poruke. Iako se mijelin dugo smatrao statičnim izolatorom, nova istraživanja pokazuju da neuroni mogu da ga preoblikuju i koriste kao gorivo, ali samo u ekstremnim uslovima.
Studija, koja je obuhvatila 10 maratonaca, uključujući 8 muškaraca i 2 žene, pokazala je velike promjene u markerima mijelina u bijeloj masi mozga, posebno u područjima povezanima sa motornim funkcijama, koordinacijom, čulnim i emotivnim procesima. Između 24 i 48 sati nakon trke, maratonci su pokazali značajan gubitak mijelina.
Međutim, nakon dvije sedmice, markeri mijelina su počeli da se vraćaju, a dva mjeseca kasnije bili su stabilizovani kod šest učesnika. Studija, koja je objavljena u žurnalu Nature Metabolism, otkriva kako ljudski mozak može da se adaptira na dugotrajne fizičke napore na način koji prethodno nije bio poznat.