Evropska unija ima jasno definisane procedure za kontrolu Q groznice, bolesti koju uzrokuje bakterija Coxiella burnetii. Fokus je na smanjenju širenja infekcije sa životinja na ljude, jer je bolest zoonotska, što znači da se prenosi između životinja i ljudi. Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH) postavili su sledeće ključne mjere:
- Vakcinacija životinja: U područjima visokog rizika, životinje (posebno preživari kao što su ovce, koze i goveda) se vakcinišu kako bi se spriječilo širenje bolesti.
- Biološka zaštita: Mjere poput uklanjanja i bezbjednog odlaganja posteljica, plodova i tečnosti nakon porođaja sprečavaju kontaminaciju okoline, što je glavni način prenosa bolesti.
- Uklanjanje oboljelih životinja: Iako nije uvijek obavezno, u težim slučajevima mogu se uvesti mjere uklanjanja (ubijanja) zaraženih životinja kako bi se spriječilo dalje širenje bakterije.
- Ograničenje kretanja: Kretanje zaraženih ili potencijalno zaraženih životinja je ograničeno kako bi se spriječilo širenje bolesti na druge farme ili regije.
- Pasterizacija mlijeka: Pošto se bakterija može prenijeti putem sirovog mlijeka, pasterizacija je preporučena kako bi se smanjio rizik od zaraze ljudi.
Pored ovoga, zaražene životinje se izoluju, a farme moraju pratiti stroge protokole dezinfekcije, naročito u prostorima gdje su se životinje porodile. Ljudima u bliskom kontaktu sa životinjama, kao što su farmeri i veterinari, preporučuje se upotreba zaštitne opreme.
Ove mjere su dio sveobuhvatnog pristupa „Jedno zdravlje“ koji integriše zdravlje ljudi, životinja i životne sredine kako bi se kontrolisale zoonotske bolesti poput Q groznice.
Ljudi bez opreme voze uginule životinje od Q groznice
Postupak zbrinjavanja mrtvih životinja koje su uginule od zaraznih bolesti, kao što je Q groznica, regulišu strogi propisi Evropske unije kako bi se spriječilo širenje bolesti. Prevoz i uništavanje životinja obuhvataju nekoliko ključnih koraka:
1. Priprema i prevoz:
Mrtve životinje moraju biti prevezene u posebnim zatvorenim i dezinfikovanim vozilima kako bi se spriječilo širenje infekcije.
Prevoz vrše specijalizovane firme koje su ovlašćene za rad sa opasnim materijalima i ostacima zaraženih životinja.
Svi zaposleni moraju nositi odgovarajuću zaštitnu opremu tokom rukovanja mrtvim životinjama i njihove manipulacije.
2. Uništavanje – zakopavanje ili spaljivanje:
Prema regulativama EU, najčešći način zbrinjavanja je spaljivanje u specijalizovanim objektima za spaljivanje životinjskih ostataka (krematorijumi za životinje). Ovaj postupak je najsigurniji jer uništava sve patogene.
Zakopavanje se koristi u izuzetnim situacijama, posebno u područjima gdje spaljivanje nije moguće. Međutim, mora se primijeniti stroga kontrola – životinje se zakopavaju na dubinama od najmanje 1,5 metara, a lokacije moraju biti daleko od izvora vode kako bi se spriječila kontaminacija podzemnih voda.
3. Dezinfekcija:
Nakon uklanjanja mrtvih životinja, farme i oprema koje su bile u kontaktu sa zaraženim životinjama moraju biti temeljno očišćene i dezinfikovane posebnim sredstvima kako bi se spriječila dalja kontaminacija.
Ove mjere su u skladu sa propisima koji se odnose na kontrolu zaraznih bolesti kod životinja i predstavljaju klučnu komponentu u sprečavanju izbijanja epidemije.
Autor : Eto portal