Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je Rješenje kojim se Biljardi, istorijskoj zgradi na Cetinju, zvanično utvrđuje status nepokretnog kulturnog dobra.
Ova znamenita zgrada, koju je sagradio crnogorski vladar i vladika Petar II Petrović Njegoš, izgrađena je 1838. i 1839. godine na osnovu arhitektonskog plana ruskog pukovnika Ozereckovskog. Prvobitno je nosila naziv “Nova kuća”, a kasnije je, po bilijarskom stolu kupljenom u Trstu, dobila ime “Biljarda”.
Tokom vladavine knjaza Danila, zgrada je proširena – dograđeno je krilo sve do kule najbliže Cetinjskom manastiru. Do 1867. godine služila je kao dvorska rezidencija, a potom je imala različite funkcije: školsku, administrativnu i vojnu.
Biljarda je vremenom doživjela brojne prepravke. Olovni krov je skinut 1875. kako bi se od tog materijala izrađivali meci. Tokom vladavine kralja Nikole, 1903. godine, izgrađena je zgrada Ministarstva vojnog, a tada su uklonjene jedna po jedna kula koje su činile dio originalnog izgleda.
U Prvom svjetskom ratu, 1916. godine, austrijske okupacione snage izgradile su u južnom dvorištu poseban objekat za reljef Crne Gore, urađen u razmjeri 1:10.000.
Velika sanacija iz 1963. godine vratila je Biljardi izgled s kraja 19. vijeka, koji zadržava do danas.
Od 1951. godine, u ovom objektu se nalazi Njegošev muzej, sa stalnom postavkom koja svjedoči o životu, političkom i stvaralačkom radu Petra II Petrovića Njegoša. Muzej čuva biblioteke, rukopise, umjetnička djela, lične predmete i druge dragocjenosti koje svjedoče o jednom od najvažnijih stubova crnogorske istorije i kulture.