Premijer Crne Gore, Milojko Spajić, najavio je da će danas uputiti Venecijanskoj komisiji zvaničan zahtev za hitno mišljenje o pitanju prestanka funkcije sutkinje Ustavnog suda Crne Gore, Dragane Đuranović. Ova molba dolazi usled nedoumica koje su se pojavile u vezi sa primenom ustavnih normi koje se odnose na prestanak sudijske funkcije u situaciji kada sudija Ustavnog suda ispunjava uslove za starosnu penziju.
Prethodnog dana, predstavnici vlasti i opozicije usaglasili su tekst pisma koje će biti poslato Venecijanskoj komisiji. Ministar pravde Bojan Božović, koji je bio uključen u ovaj proces, izjavio je da očekuje da Venecijanska komisija mišljenje donese u roku od mesec dana.
Tekst molbe premijera Spajića Venecijanskoj komisiji
U skladu sa Sporazumom između predstavnika vladajuće većine, predvođene predsjednikom Partije evropskih socijalista (PES) Milojkom Spajićem, i predstavnika opozicije, uključujući Danijela Živkovića iz DPS-a, Damira Šehovića iz ES-a i Adrijanu Vuksanović iz HGI-a, potpisanim 15. marta 2025. godine, uputiće se molba Venecijanskoj komisiji za mišljenje o pravnim pitanjima koja se odnose na prestanak funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
Sporazum o upućivanju ove molbe potpisali su predstavnici svih političkih opcija, kako vlasti, tako i opozicije, i u njemu su jasno postavljena pitanja na koja se traži mišljenje Venecijanske komisije. U pismu će se posebno navesti argumentacija obje strane – vlasti i opozicije – uz navođenje ključnih pitanja i nejasnoća koje su dovele do pravnog spora u vezi sa interpretacijom Ustava Crne Gore i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) u kontekstu prestanka funkcije sudije Ustavnog suda.
Argumentacija vlasti
Prema članu 154 stav 1 Ustava Crne Gore, sudiji Ustavnog suda funkcija prestaje prije isteka mandata u slučaju ako sudija sam zatraži prestanak, kada ispuni uslove za starosnu penziju, ili ako bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Takođe, član 154 stav 2 propisuje da sudija može biti razrešen sa dužnosti i u slučaju ako bude osuđen za krivično djelo koje bi ga činilo nedostojnim za obavljanje svoje funkcije, ili ako dođe do trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije.
Vlast smatra da su uslovi za prestanak funkcije u ovom slučaju nesporni i da je postupak razmatranja prestanka mandata sudije Ustavnog suda Dragane Đuranović bio u skladu sa zakonskim okvirom. Konkretno, ističu da je prestanak njenog mandata zapravo bio utemeljen na činjenici da je ispunila zakonske uslove za starosnu penziju prema Zakonu o PIO. Na osnovu toga, Ustavni odbor Skupštine Crne Gore je imao ustavnu obavezu da konstatira prestanak funkcije, bez potrebe za dodatnim postupkom razmatranja na sjednici Ustavnog suda.
Vlast dalje navodi da je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore imao ne samo pravo, već i dužnost da razjasni da li su uslovi za starosnu penziju ispunjeni, kao i da je takva odluka u skladu sa ranijom praksom. Takođe, ističe se da je sličan postupak primenjen u prošlim slučajevima, kada je prestanak funkcije bio razmatran na sličan način, poput slučaja sudije Dragoljuba Draškovića, i da su tada i vlast i opozicija prihvatili ovu praksu.
Zbog toga, vlast u svom zahtevu Venecijanskoj komisiji postavlja pitanje: Da li je Ustavni odbor imao pravo da, na osnovu nespornih činjenica, utvrdi prestanak funkcije sutkinje Dragane Đuranović, i da li je takva odluka bila u skladu sa Ustavom Crne Gore?
Argumentacija opozicije
S druge strane, opozicija tvrdi da je postupak koji je sproveo Ustavni odbor Skupštine bio neustavan, jer nije usklađen sa članom 154 stav 3 Ustava Crne Gore, koji predviđa da Ustavni sud mora biti taj koji će utvrditi da li su ispunjeni uslovi za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, a ne Skupština. Opozicija smatra da je u ovom slučaju došlo do formalne neustavnosti jer je Ustavni odbor, kao radno telo Skupštine, preuzeo nadležnost koja pripada isključivo Ustavnom sudu.
Prema stavu opozicije, presudno pitanje je da li je Ustavni odbor imao ovlašćenja da utvrdi prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, jer, prema njihovom mišljenju, samo Ustavni sud može da donese takvu odluku, jer se ta funkcija, prema Ustavu, smatra specifičnom i različitom od funkcije sudija redovnih sudova. Opozicija se poziva na praksu Ustavnog suda koja jasno ukazuje da prestanak funkcije sudije Ustavnog suda nije isto što i prestanak funkcije sudija redovnih sudova, te da se za sudije Ustavnog suda ne primenjuju odredbe Zakona o radu, već se prestanak funkcije reguliše specifičnim ustavnim normama.
Opozicija stoga postavlja pitanje: Da li je akt Ustavnog odbora, kojim je konstatovano da je Dragana Đuranović ispunila uslove za penziju i time prestala sa obavljanjem svoje funkcije, utemeljen u Ustavu Crne Gore?
Zaključak i očekivanja od Venecijanske komisije
S obzirom na različita tumačenja i stavove vlasti i opozicije, premijer Milojko Spajić pozvao je Venecijansku komisiju da se izjasni o ovom pitanju, kako bi se rešile sve nejasnoće i spriječile dalje pravne dileme u vezi sa primenom Ustava. Obje strane, vlast i opozicija, očekuju od Venecijanske komisije da pruži jasno pravno mišljenje koje će biti od pomoći u budućem postupanju u sličnim slučajevima.
Prema predlogu premijera, Venecijanska komisija treba da odgovori na pitanja da li je Ustavni odbor imao pravo da donese odluku o prestanku funkcije sutkinje Đuranović i da li su primenjeni ispravni pravni okvir za takvu odluku. Očekuje se da mišljenje Venecijanske komisije pomogne u utvrđivanju pravne sigurnosti i poštovanja ustavnih normi u Crnoj Gori, što je od ključnog značaja za očuvanje vladavine prava i pravne sigurnosti u zemlji.