U svijetu akademskog kapitala, postoji institucija poput Univerziteta Harvard, čija trenutna vrijednost iznosi nevjerovatnih 53 milijarde dolara, što je više od BDP-a čak 120 država širom svijeta, navodi medij „Firstpost”.
Iako je ova institucija već izuzetno moćna sa ogromnim kapitalom, Harvard i dalje prima dodatnih devet milijardi dolara iz američkog državnog budžeta. Ova suma uključuje 8,7 milijardi dolara kroz grantove i 255 miliona dolara kroz različite ugovore.
Kada govorimo o vrijednosti Harvarda, ne mislimo samo na njegovu ukupnu imovinu, već na njegov „endowment” fond, što je ogromni finansijski rezervoar koji sadrži svaku donaciju, poklon i ček koji je univerzitet ikada primio. Harvard ove milijarde ulaže u akcije, privatne investicione fondove i hedž fondove, a dobit od tih ulaganja čini trećinu ukupnih troškova univerziteta. Prošlogodišnji budžet Harvarda iznosio je 6,4 milijarde dolara, od čega je 2,4 milijarde dolara došlo direktno iz investicionog fonda, dok je ostatak obezbijeđen kroz grantove i školarine.
Novac koji Harvard dobija iz državnih izvora raspoređuje se na nekoliko ključnih stavki. Prva i najvažnija je finansijska pomoć studentima, jer čak 55% studenata prima neki oblik finansijske podrške. Značajna stavka su i plate zaposlenih, jer Harvard zapošljava više od 20.000 ljudi, uključujući vrhunske stručnjake sa visokim primanjima. Takođe, održavanje infrastrukture univerziteta predstavlja ogroman trošak. Harvard posjeduje više od 5.000 hektara zemljišta, biblioteke, muzeje i brojne zgrade koje zahtijevaju značajna sredstva za održavanje. Na kraju, tu su i ulaganja u istraživanje, jer Harvard svake godine finansira desetine naučnih studija, koje pokrivaju oblasti poput medicine, tehnologije i odbrane.
Američka vlada ulaže značajne sredstva u akademska istraživanja. Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) prošle godine izdvojili su 500 miliona dolara za Harvard, dok je Pentagon finansirao univerzitet sa više od 50 miliona dolara, često za projekte u oblasti odbrane i tehnologije. Ipak, postavlja se pitanje da li je opravdano ovako veliko finansiranje od strane američkih poreskih obveznika, dok se milioni građana suočavaju sa ozbiljnim finansijskim izazovima. Naime, oko 42 miliona Amerikanaca nosi teret studentskog duga, dok dvije trećine odraslih Amerikanaca nikada nije steklo univerzitetsku diplomu.
ETOportal/ V.M