Na samitu NATO-a održanom u Hagu, šefovi država i vlada članica Severnoatlantskog saveza usvojili su deklaraciju od strateškog značaja, u kojoj su se, između ostalog, obavezali da će do 2035. godine godišnje ulagati čak 5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) u osnovne i proširene potrebe odbrane i bezbjednosti.
Ova odluka označava najambiciozniju finansijsku posvećenost NATO-a od Hladnog rata naovamo, a kako navodi deklaracija, ulaganja će biti podijeljena u dvije ključne kategorije:
-3,5% BDP-a biće usmjereno na klasične odbrambene potrebe u skladu sa NATO kriterijumima, uključujući nabavku naoružanja, jačanje vojnih kapaciteta i operativnu spremnost;
– 1,5% BDP-a predviđeno je za moderne bezbjednosne izazove, kao što su sajber odbrana, zaštita kritične infrastrukture, otpornost civilnog društva, inovacije i razvoj odbrambene industrije.
Ovaj balans ulaganja biće revidiran 2029. godine, u skladu sa promjenama globalnog strateškog okruženja, kako bi se ulaganja prilagodila realnim bezbjednosnim potrebama saveza.
Jedan od najvažnijih segmenata deklaracije tiče se stalne podrške Ukrajini. Saveznici su još jednom potvrdili da bezbjednost Ukrajine doprinosi i bezbjednosti NATO članica. Iz tog razloga, sva direktna pomoć Ukrajini, uključujući podršku njenoj odbrambenoj industriji, ulaziće u ukupnu računicu odbrambene potrošnje saveznika.
Ovo je važan politički signal ne samo Rusiji, već i cijelom međunarodnom poretku, da NATO ne posustaje u svojoj podršci Kijevu, te da rat u Ukrajini ostaje centralna tačka evropske bezbjednosne politike.
NATO takođe najavljuje ubrzano proširenje transatlantske odbrambene industrijske saradnje, uz uklanjanje prepreka u trgovini naoružanjem među članicama. Cilj je jasan, ojačati sopstvenu proizvodnju i inovacionu autonomiju, smanjiti zavisnost od eksternih dobavljača i odgovoriti na rastuće bezbjednosne prijetnje, od ruske agresije do potencijalnih kriza u Indo-pacifičkom regionu.
Odluka o ulaganju 5% BDP-a ima više od pukog budžetskog značaja, to je simboličan i geopolitički snažan signal, upućen rivalima NATO-a. Jasno se poručuje da Zapad obnavlja vojnu snagu, ali i jedinstvo, nakon godina strategijskog kolebanja. Takođe, fokus na civilnu otpornost i digitalnu bezbjednost pokazuje da NATO vidi moderne ratove ne samo kroz tenkove i vojnike, već i kroz sajber prostor, energetske mreže i propagandne narative.
Deklaracija iz Haga označava početak nove ere NATO-a, ne samo kao vojnog saveza, već kao široko postavljenog političko-industrijskog pakta spremnog da odgovori na bezbjednosne izazove 21. vijeka. Pred saveznicima su veliki troškovi, ali i istorijska prilika da redefinišu bezbjedonosnu osnovu Evrope i svijeta.
ETOportal / V.M.