Prošlo je pet godina od proglašenja pandemije kovida-19
-
marta 2020. godine, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je epidemiju kovida-19 pandemijom. To je pokrenulo niz neviđenih mera, koje su zahvatile 2,6 milijardi ljudi, zatvarajući ih u prisilne karantine mesecima.
Pandemija je dovela do više od 777 miliona zaraženih i više od sedam miliona smrtnih slučajeva, prema podacima SZO. Agencija Ujedinjenih nacija procenjuje da je stvarni broj smrti povezanih sa kovidom-19 15 miliona.
Iako su posledice pandemije još uvek prisutne širom sveta, analitičari ukazuju na nekoliko pozitivnih lekcija koje su proizašle iz ovog mračnog perioda.
Najveći psihološki eksperiment u istoriji
Elke Van Hof, specijalistkinja za stres i traumu, naziva zaključavanja tokom pandemije „najvećim psihološkim eksperimentom u istoriji“. Iako su te mere imale ozbiljan psihološki uticaj, iz pandemije su proizašle i ključne lekcije koje mogu oblikovati budućnost.
1. Napredak u tehnologiji vakcina
Naučnicima je trebalo samo devet meseci da razviju efikasnu vakcinu protiv virusa SARS-CoV-2. Tehnologija mRNK vakcina, koja je ranije bila istraživana, omogućila je rapidnu proizvodnju vakcina, što je pomoglo milionima ljudi širom sveta.
„Prisustvovali smo neverovatnom tehnološkom napretku,“ izjavila je doktorka Margaret Haris iz SZO, dodajući da mRNK tehnologija sada omogućava i napredak u razvoju vakcina za druge bolesti, uključujući rak.
2. Brži odgovor na buduće pandemije
Profesorka Devi Sridhar sa Univerziteta u Edinburgu ističe da je naučni kapacitet tokom pandemije značajno napredovao. Sada je moguće brže razviti vakcinu i bolje se pripremiti za buduće epidemije. Lekcija je da su zemlje sa zdravijim stanovništvom bile bolje pripremljene za pandemiju.
3. Digitalizacija obrazovanja
Pandemija je pokazala da je obrazovni sektor jedan od najmanje digitalizovanih, ali je ujedno pokrenula važne promene. Prešlo se na hibridni i fleksibilni način obrazovanja, što je postavilo temelje za obrazovne sisteme 21. veka.
Mercedes Mateo, šefica Odeljenja za obrazovanje pri Inter-Američkoj razvojnoj banci, smatra da je obrazovanje sada postalo važnija tema političkih agendi širom sveta.
4. Promena paradigme u radnom okruženju
Pandemija je dovela do talasa gubitka poslova, ali je i podstakla nove načine rada, kao što je rad na daljinu. Gerson Martinez iz Međunarodne organizacije rada ističe da su politike zaštite zaposlenih pomogle ubrzanom oporavku ekonomije. Takođe, tehnološka revolucija omogućila je brže povećanje produktivnosti u različitim industrijama.
5. Mentalno zdravlje na prvom mestu
Pandemija je imala dubok uticaj na mentalno zdravlje. Zatvaranja, usamljenost i neizvesnost izazvali su rast depresije i anksioznosti. Međutim, psihološkinja Laura Rohas-Markos naglašava da su ljudi postali svesniji važnosti mentalnog zdravlja, kao i povezanosti između tela i uma.
Nadalje, pandemija je promenila način pružanja terapija, uz širu upotrebu video poziva, omogućavajući terapeutima da dopru do klijenata u vanrednim okolnostima, kao što su ratne zone.
Zaključak: Lekcije iz pandemije
Iako je pandemija izazvala ogromnu patnju, ona je takođe omogućila napredak u tehnologiji, obrazovanju, radnim praksama i mentalnom zdravlju. Svetske lekcije iz ovog perioda mogu oblikovati otporniji i fleksibilniji svet, bolje pripremljen za buduće izazove.