Crna Gora ulazi u završnicu još jedne važne faze evropskih pregovora, ali naredni dani mogli bi pokazati koliko je vlast spremna da političke dogovore pretvori u konkretne reforme.
U Briselu se, osim usklađenosti zakona sa evropskim standardima, sve više procjenjuje da li Crna Gora ima dovoljno političke snage i administrativnog kapaciteta da ono što je usvojeno zaista sprovede u praksi. Iako je proces trenutno usporen, u Evropskoj komisiji i dalje postoji optimizam da Podgorica do kraja godine može ostvariti značajan napredak.
U crnogorskim političkim krugovima očekivalo se da u septembru budu zatvorena četiri pregovaračka poglavlja – 12, 14, 18 i 19. Međutim, iz Evropske komisije za sada nema potvrde da će se to dogoditi u planiranom roku.
Prema nezvaničnim saznanjima „Dana“, u Briselu traje usaglašavanje oko potvrđivanja spremnosti ta četiri poglavlja za privremeno zatvaranje i zakazivanja međuvladine konferencije na kojoj bi to bilo formalizovano.
Načelna saglasnost država članica, prema tim informacijama, postoji, ali su posljednja politička dešavanja usporila proces. Holandija se, kako se navodi, zalaže za oprezniji pristup, uz podršku Hrvatske, baltičkih država, Belgije i još nekoliko članica.
To, međutim, ne predstavlja formalnu blokadu. Pregovori se nastavljaju, a mogućnost dogovora i dalje postoji.
Vrijeme je važno i zbog 16. septembra, kada će predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u Strazburu predstaviti rezultate i ocjene rada Komisije. Zbog toga se u Briselu nastoji postići kompromis koji bi omogućio da se do tada pokaže novi konkretan napredak u politici proširenja.
Sa crnogorske strane, prema nezvaničnim informacijama, u razgovorima je posebno angažovan glavni pregovarač Predrag Zenović. Posjeta ministarke evropskih poslova Maide Gorčević Irskoj, međutim, nije donijela očekivani pomak.
Gorčević je 9. septembra u razgovoru za „Kyiv Independent“ rekla da Crna Gora želi da do kraja godine zatvori sva preostala poglavlja. Podsjetila je da je do sada zatvoreno 18 od 33 poglavlja, uz najavu da bi jedno trebalo da bude zatvoreno u septembru, a preostalih 14 do kraja decembra.
To je ambiciozniji plan od očekivanja da se u septembru zatvore četiri poglavlja. Taj plan je, kako saznaje „Dan“, dostavljen Evropskoj komisiji, ali odgovor Brisela još nije stigao.
Problem nije samo u zakonima
Mnogo važnije od septembarskog rezultata biće ono što slijedi nakon njega.
Prema nezvaničnim procjenama iz evropskih krugova, u značajnom broju država članica postoji zabrinutost zbog političke kohezije u Crnoj Gori i različitih stavova unutar vladajuće koalicije o pitanjima koja se tiču evropskih vrijednosti.
Za Brisel to nije samo još jedan unutrašnji politički spor. Pitanje je može li država koja želi članstvo u EU imati dovoljno jasan i stabilan politički pravac kada je riječ o temeljnim evropskim standardima.
Dodatni problem predstavljaju sporost reformi i primjena već usvojenih zakona. Posebno se izdvaja javna uprava, za koju se ocjenjuje da nije napravila dovoljan napredak. Kritike su usmjerene i na novi predlog zakona o državnim službenicima i namještenicima, uz ocjenu da bi pojedina rješenja mogla oslabiti profesionalne standarde umjesto da ih unaprijede.
Pažnju evropskih partnera izazvale su i reakcije pojedinih crnogorskih političara nakon dešavanja u vezi sa sahranom Ratka Mladića. U dijelu država članica očekuje se jasnije distanciranje od relativizacije ratnih zločina, što se sve više posmatra i kroz prizmu političkog povjerenja.
Do kraja 2026. godine od Crne Gore se očekuju, između ostalog, zakoni o Vladi i Skupštini, završetak potrebnih imenovanja, plan reforme javne uprave za period 2027–2032. godine, postupanje po sudskim i inspekcijskim odlukama u slučajevima nezakonitih imenovanja, nastavak borbe protiv kriminala i korupcije, kao i ozbiljniji rezultati javnih preduzeća.
Na listi su i zakoni potrebni za zatvaranje preostalih poglavlja, Zakon o morskom dobru, izmjene zakona o ANB-u i unutrašnjim poslovima, kao i završetak izborne reforme.
Ministarstva ekonomije, pravde i ekologije imaće veliki dio posla, ali reformsku dinamiku ne može odrediti samo administracija. Ključ će biti politička sposobnost vlasti da postigne dogovor i obezbijedi stabilan pravac.
Upravo zato je jedna od važnijih poruka iz Brisela da evropski put ne smije biti podređen partijskim i kratkoročnim političkim interesima. Članstvo u EU podrazumijeva ne samo usvajanje propisa, već i političku spremnost da se evropski standardi dosljedno primjenjuju.
Crna Gora, ipak, još ima realnu šansu da napravi značajan korak do kraja godine. Naredni dani mogli bi biti presudni za septembarsko zatvaranje poglavlja, ali će mnogo važnije biti da vlast nakon toga pokaže da može ubrzati reforme i sprovesti ih u praksi.
Ako dogovor bude postignut i međuvladina konferencija zakazana, septembar bi mogao donijeti novi evropski iskorak. Ako ne bude, vrata neće biti zatvorena, ali će biti jasno da Brisel od Podgorice očekuje više – i to ne samo na papiru.
ETOportal
