Savjet da treba piti najmanje dvije litre vode dnevno čuje se gotovo svuda, od savjeta ljekara do poruka na flaširanim vodama. Ipak, da li je ta preporuka univerzalna i koliko zapravo tijelu treba tečnosti?
Istina je da voda jeste neophodna za funkcionisanje organizma. Učestvuje u regulaciji tjelesne temperature, varenju, transportu hranljivih materija i izbacivanju toksina. Međutim, potrebe za tečnošću nisu iste za svakog čovjeka, zavise od više faktora: starosti, pola, tjelesne mase, nivoa fizičke aktivnosti, vremenskih uslova i zdravstvenog stanja.
Na primjer, osoba koja vježba ili se znoji na velikim vrućinama izgubiće više vode i moraće da unosi više tečnosti. Trudnice, dojilje i osobe sa određenim hroničnim bolestima (poput bubrežnih ili srčanih) takođe imaju specifične potrebe. Hrana takođe doprinosi unosu tečnosti, voće, povrće, supe i čajevi imaju visok udio vode. Zbog toga se preporuka od 2 litra često odnosi na ukupni dnevni unos, a ne isključivo na čistu vodu.
Takođe, nije svaka tečnost isto korisna. Gazirani napici puni šećera i kofeinski napici mogu imati suprotan efekat, izazivajući dehidraciju. Najbolji izbor ostaje obična voda, nezaslađeni biljni čajevi i supa.
Znakovi da tijelo ne unosi dovoljno tečnosti su suva usta, tamnožut urin, umor, glavobolja i vrtoglavica. Organizam često šalje upozorenje kroz osjećaj žeđi, i to je signal koji ne treba ignorisati.
Zaključno, ne postoji „jedna mjera za sve“. Dvije litre mogu biti dobar orijentir za prosječnu odraslu osobu, ali slušanje sopstvenog tijela, pažnja na signale i prilagođavanje uslovima života, to je najbolji vodič za zdrav unos tečnosti.
ETOportal