Nakon najnovijih izraelskih napada na iranska nuklearna postrojenja, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) upozorila je na ozbiljnu radiološku i hemijsku kontaminaciju unutar ključnih objekata, što bi moglo imati dalekosežne posljedice po zdravlje i bezbjednost miliona ljudi u regionu – pa i šire.
Prema riječima direktora IAEA-e Rafaela Grossija, situacija u postrojenju Natanz, koje je više puta bilo meta napada ,predstavlja „akutnu opasnost“. Radiološki izvještaji pokazuju da je zračenje unutar objekta prisutno, i to u obliku alfa čestica koje su naročito opasne ako se udahnu ili progutaju. Iako su spoljašnje vrijednosti zračenja „normalne“, unutrašnja kontaminacija je potvrđena i moguće je da su izotopi uranijuma raspršeni po cijelom postrojenju.
“Rizik se može upravljati zaštitnim mjerama, ali hemijska toksičnost unutar postrojenja trenutno je veći problem”, rekao je Grossi obraćajući se Savjetu bezbjednosti UN-a.
Izrael je, u okviru kampanje sprječavanja nuklearne proliferacije Irana, izveo napade na lokacije u Natanzu, Isfahanu, Araku (Khondab), Karaju i Teheranu. IAEA je potvrdila oštećenja:
Postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Natanzu
Kompleks za proizvodnju centrifuga u Karaju
Istraživački reaktor za tešku vodu u Araku
Objekti u Isfahanu i Teheranu
Iako većina ovih lokacija nije bila operativna u trenutku napada i nijesu sadržavale aktivan nuklearni materijal, šteta na infrastrukturi, naročito onoj koja proizvodi tešku vodu i plutonijum ,može imati potencijalne dugoročne implikacije, naročito ako dođe do novih napada .
Stručnjaci ističu da trenutni rizici od kontaminacije imaju više hemijski nego radiološki karakter, jer uranijum prije ulaska u reaktor nije visoko radioaktivan, ali je toksičan u svom hemijskom obliku, naročito kao uranijum heksafluorid. Ipak, stvarna prijetnja leži u mogućem napadu na energetske reaktore, poput onog u Bushehru.
“Napad na Bushehr mogao bi izazvati apsolutnu radiološku katastrofu”, upozorio je dr James Acton iz Carnegie Endowment for International Peace.
Bushehr se nalazi uz obalu Persijskog zaliva, gdje brojne države zavise od desalinizacije morske vode za kućnu potrebu. U državama poput UAE, Bahreina i Katara, desalinizovana voda čini više od 80% ukupnog snadbijevanja, dok je u Saudijskoj Arabiji taj procenat oko 50%.
Napad koji bi izazvao curenje radijacije u more mogao bi:
Zatrovati izvore pitke vode
Ugroziti stotine hiljada stanovnika
Izazvati humanitarnu krizu u najbogatijim državama regije
“Ako dođe do kontaminacije desalinizacijskih postrojenja, efekat bi bio gotovo trenutačan”, izjavio je prof. Nidal Hilal iz Centra za istraživanje vode Univerziteta New York u Abu Dabiju.
Iako Iran negira da razvija nuklearno oružje, Izrael insistira na preventivnim napadima kako bi spriječio razvoj kapaciteta za atomsku bombu. No, stručnjaci upozoravaju da takva strategija nosi ogroman rizik, kako za Iran, tako i za cijeli Bliski istok, koji već godinama balansira na ivici političke i bezbjednosne nestabilnosti.
Kako su trenutni napadi izazvali uglavnom lokalne hemijske posljedice, napad na ključne nuklearne reaktore poput onog u Bushehru mogao bi dovesti do zračenja koje bi ugrozilo milione, ne samo u Iranu, već i u zemljama regiona, posebno onima koje zavise od čiste morske vode.
Svaka naredna raketa može biti ona koja pokreće nesagledivu katastrofu. Nuklearna sigurnost nije pitanje samo oružja, već elementarne ljudske potrebe, vode, vazduha i života.
ETOportal / V.M.