Nakon razornog cunamija 2011. godine, koji je izazvao tragediju u Fukušimi i odnio hiljade života, Japan je krenuo u najveći građevinski poduhvat svoje novije istorije – izgradnju ogromnih betonskih zidova duž obale.
Cilj? Zaštita ljudskih života i infrastrukture od budućih razarajućih talasa.
Koliko je zid ogroman?
-
Zidovi dostižu visinu i do 14 metara.
-
Protežu se duž više od 400 kilometara japanske obale.
-
Izgrađeni su od armaturnog betona, specijalno dizajniranog da izdrži pritisak talasa i eroziju.
-
Cijeli projekat vrijedan je više od 12 milijardi dolara.
Kako funkcioniše?
Ovi zidovi ne mogu potpuno zaustaviti najjači cunami, ali:
-
usporavaju silinu talasa,
-
omogućavaju dragocjeno vrijeme za evakuaciju,
-
smanjuju štetu na urbanim i industrijskim zonama,
-
razbijaju energiju vode prije nego stigne do naselja.
Kontroverze i kritike
Iako funkcionalni, betonski zidovi su izazvali i kontroverze:
-
Neki građani i arhitekte tvrde da narušavaju prirodni pejzaž i izoluju zajednice od mora.
-
Turistički sektor navodi pad interesovanja za obalna sela zbog “betonskog horizonta”.
-
Ekolozi upozoravaju na uticaj na obalni ekosistem i morske struje.
Budućnost: Zidovi + tehnologija
Japan sada kombinuje fizičku zaštitu sa visokotehnološkim sistemima ranog upozorenja, poput:
-
seizmičkih senzora,
-
automatskih sirena,
-
dronova za nadzor i simulacija evakuacije.
Japanski „zid protiv mora“ je više od obične građevine – on je simbol otpornosti, inovacije i odlučnosti jednog naroda da nauči iz tragedije i pripremi se za budućnost. U svijetu sve češćih klimatskih prijetnji, ovaj poduhvat može poslužiti kao model odbrane za obalne gradove širom planete.
ETOportal