Sindrom slomljenog srca, poznat i kao takotsubo kardiomiopatija, izaziva simptome slične srčanom udaru, poput bola u grudima i kratkog daha, najčešće nakon intenzivnog emocionalnog ili fizičkog stresa. Iako je češći kod žena, muškarci imaju više nego dvostruko veću vjerovatnoću da od njega umru.
Ključni podaci iz istraživanja govore da od gotovo 200.000 slučajeva u periodu 2016–2020, 5 od 6 pacijenata bili su žene.
Smrtnost kod muškaraca iznosila je 11,2%, dok je kod žena bila 5,5%.
Najčešće komplikacije uključuju kongestivno zatajenje srca, atrijalnu fibrilaciju i kardiogeni šok.
Sindrom se najčešće javlja kod osoba starijih od 62 godine.
Muškarci često dobijaju kasniju dijagnozu, što pogoršava ishod.
Kasnija dijagnoza zbog stereotipa da je ovo „ženska bolest“, kod muškaraca se bolest često ne prepoznaje na vrijeme.
Fizički stres i hronične bolesti: Muškarci češće razvijaju sindrom poslije fizičkog stresa i imaju veći broj hroničnih oboljenja.
Hormonske razlike: Zaštitni efekat estrogena kod žena i jače hormonalne reakcije stresa kod muškaraca mogu uticati na različite ishod.
Simptomi sindroma slomljenog srca često liče na srčani udar , bol u grudima, kratak dah, znojenje i vrtoglavica. U slučaju ovih znakova, neophodno je odmah pozvati hitnu pomoć.
Stručnjaci ističu da trenutni tretmani fokusirani samo na fizičke simptome nijesu dovoljni. Potrebno je uključiti i upravljanje stresom i mentalnim zdravljem, jer su anksioznost i emocionalni stres ključni faktori u nastanku i toku bolesti.
Sindrom slomljenog srca predstavlja ozbiljno kardiovaskularno stanje koje, iako češće pogađa žene, muškarci zbog kasnije dijagnoze i složenijih pratećih faktora imaju znatno veći rizik od smrtnog ishoda. Ova bolest ne treba biti potcijenjena ni kod jednog pola, a ključ uspjeha u liječenju leži u pravovremenoj dijagnostici i holističkom pristupu koji obuhvata ne samo srčane simptome već i psihičko zdravlje pacijenta.
Povećanje svijesti među ljekarima i pacijentima, bolje razumijevanje mehanizama bolesti i personalizovani tretmani mogli bi značajno smanjiti smrtnost i poboljšati kvalitet života oboljelih. Takođe, ne smije se zanemariti važnost upravljanja stresom i emocionalnim zdravljem kao sastavnim dijelom prevencije i liječenja.
U slučaju bola u grudima ili otežanog disanja, hitan odlazak u zdravstvenu ustanovu može spasiti život.
ETOportal
