Komesarka za proširenje Evropske unije Marta Kos izjavila je da bi nove članice EU mogle biti stavljene na probni rok kako bi se spriječilo da se po ulasku u Uniju ponašaju kao trojanski konj Rusije, navodeći za Fajnenšel tajms da bi predloženi model, koji treba da otkloni bojazni da bi nove članice mogle da oponašaju Mađarsku, uključivao nekoliko godina tranzicionog perioda uz mogućnost isključenja iz Unije u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije, slobode medija i nezavisnosti pravosuđa.
Kos je naglasila da Komisija razrađuje ideje poput zaštitnih mehanizama, probnog roka i jačih mehanizama za vladavinu prava, ali da su one još u ranoj fazi, te da su neke države članice u privatnim razgovorima mnogo opreznije kada je riječ o prijemu novih članica nego što to sugerišu njihove javne izjave, što proističe iz iskustva sa Mađarskom i premijerom Viktorom Orbanom, koji je više puta ublažavao sankcije Rusiji i postao sve autoritarniji uprkos pritisku Brisela.
Komesarka je dodala da predlozi Evropske komisije uključuju efikasnije procedure za suspenziju prava i beneficija u slučaju kršenja osnovnih vrijednosti, pa čak i mogućnost isključenja države iz Unije u slučaju ponovljenih prekršaja, a u današnjem izveštaju o proširenju EK navodi da će budući ugovori o pristupanju sadržati jače zaštitne mehanizme protiv nazadovanja i obavezu novih država članica da učvršćuju dosadašnji učinak u oblasti vladavine prava. Novi pristup bi doveo do strožih uslova za nove članice u poređenju sa postojećim, što bi moglo izazvati pritužbe Kijeva i drugih prijestonica koje teže članstvu, ali Kos odbacuje tvrdnje da bi to stvorilo dvoslojni sistem, naglašavajući da će buduće članice vjerovatno biti spremne da se obavežu na poštovanje vladavine prava i da izbjegnu ograničenja, dok Brisel želi da postepeno integriše zemlje kandidate u evropske programe prije nego što postanu punopravne članice, uključujući kroz novu politiku EU “štit demokratije” koja treba da se bavi najtežim demokratskim rizicim.
Komesarka je zaključila da kandidati mogu pristupiti Uniji tek nakon sprovođenja teških unutrašnjih reformi, priznajući istovremeno da je proširenje u istočnoj Evropi postalo hitno pitanje.
