Angela Merkel, bivša njemačka kancelarka, nedavno je objavila dugo očekivanu autobiografiju pod nazivom „Freiheit“ (Sloboda), koja je izazvala brojne reakcije političara i stručnjaka. U memoarima, Merkel se brani od kritika na račun svojih političkih odluka, uključujući one koje se odnose na nuklearnu energiju i migracije, koje se danas ne podudaraju s trenutnim stavovima njene političke stranke CDU/CSU.
U jednoj od najkontroverznijih izjava, Merkel brani svoju politiku prema migracijama i nuklearnoj energiji, koje su u suprotnosti s trenutnim smjernicama njene stranke. Carsten Linnemann, generalni sekretar CDU-a, reagirao je na objavu memoara rekavši kako je on „suprotnog mišljenja“ od Merkelove i da je potpuno otvoren za ponovno korišćenje nuklearnih energana. Prema njegovim riječima, moguće je ponovo priključiti neke od postojećih nuklearnih centrala na elektroenergetsku mrežu, što je u suprotnosti s politikom koja je bila provedena tokom njenog mandata, kada je Njemac prošao kroz „Energiewende“, proces odustajanja od nuklearne energije.
Merkel je naime, tokom svog mandata, predvodila proces potpunog odustajanja od nuklearne energije u Njemačkoj, a njeni kritičari sada ukazuju na opasnosti takve odluke u svjetlu energetske krize u Evropi.
Pored toga, u memoarima je takođe bilo riječi o kontroverznim pitanjima migracijske politike, koja je bila podvrgnuta oštroj kritici. U 2015. godini, Angela Merkel je donijela istorijsku odluku o otvaranju granica za više od milion izbjeglica, uglavnom s Bliskog istoka, što je izazvalo brojne političke turbulencije u zemlji i širom Evrope. Danas, CDU/CSU zauzima čvršći stav prema migracijama, daleko oštriji nego što je to bio slučaj za vrijeme njenog mandata.
Horst Seehofer, bivši predsjednik CSU i jedan od najistaknutijih kritičara Merkelove u vezi s migrantskom krizom, izjavio je da memoari bivše kancelarke ne donose ništa novo vezano za migrantsku politiku. „Merkelina politika migracija bila je ključna tačka neslaganja unutar Unije, a ona u memoarima ne donosi ništa novo u tom pogledu“, rekao je Seehofer, koji je bio jedan od najžešćih protivnika Merkelove politike prema izbjeglicama.
Memoari, koji su izdati na čak 30 jezika, detaljno razrađuju životni put Angela Merkel, od njenog djetinjstva u DDR-u, preko vremena ujedinjenja Njemačke, pa sve do njenog mandata kao kancelarke od 2005. do 2021. godine. Kritičari su napomenuli da je ona u knjizi ostala dosljedna svojim odlukama i da ne odstupa od svojih kontroverznih političkih poteza, uključujući i njenu „slabu politiku prema Rusiji“ i otvorene granice za migrante.
Merkelova je u intervjuima povodom izlaska memoara izjavila da se „ne kaje“ zbog svojih odluka i da je, kako je rekla, „žalosna“ zbog nedostatka razumijevanja kod nekih političara koji nisu spremni sagledati političku situaciju iz njezina konteksta, tj. iz vremena u kojem su donošene njene odluke.