Najavljeno uvođenje digitalnog eura, nove digitalne valute pod okriljem Evropske centralne banke, moglo bi bankarskom sektoru širom Evrope donijeti ozbiljne finansijske potrese. Prema istraživanju Evropskog udruženja kreditora (ECSA), troškovi prilagođavanja komercijalnih banaka digitalnoj valuti mjeriće se u milijardama eura – i to u fazama koje obuhvataju infrastrukturne investicije, gubitak depozita i operativne promjene. Samo prilagođavanje informatičkih sistema na nivou jedne države, kao što je Italija, moglo bi dostići iznos od gotovo 900 miliona eura. Na nivou cijele eurozone, ukupni trošak transformacije prelazi šest milijardi eura, dok se godišnji gubici povezani s migracijom klijenata sa štednih i tekućih računa na digitalni euro procjenjuju na više od 20 milijardi eura. Banke bi se u takvom scenariju morale dodatno zaduživati kod centralnih banaka ili na finansijskom tržištu kako bi nadomjestile izgubljene izvore likvidnosti, čime bi došlo do rasta troškova zaduživanja i potencijalnog pada profitabilnosti. Pored toga, distribucija digitalnog eura, uključujući klijentske aplikacije, offline pristup i sigurnosne protokole, pala bi upravo na teret banaka, bez jasnog modela naknade. Uprkos nastojanju ECB-a da implementira limit potrošnje digitalnog eura po korisniku – što bi moglo amortizovati masovan odlazak depozita – neizvjesnost ostaje visoka. Ukoliko regulator ne ponudi bankama održiv poslovni model u okviru nove monetarne arhitekture, prijeti ozbiljno narušavanje njihove tržišne pozicije. Digitalni euro jeste projekat monetarne suverenosti i bezbjednosti platnog sistema, ali za banke predstavlja i jedno od najozbiljnijih strukturnih preispitivanja u posljednjih pola vijeka. Dok jedni vide šansu za modernizaciju i konkurenciju sa globalnim tehnološkim gigantima, drugi u digitalnom euru prepoznaju prijetnju tradicionalnom bankarstvu kakvo poznajemo. Kako upozorava Markus Ferber, član Odbora za ekonomska i monetarna pitanja Evropskog parlamenta, „ako digitalni euro bude implementiran bez jasne strategije i pravičnog odnosa prema finansijskom sektoru, mogao bi izazvati više štete nego koristi.“ U trenutku kada se Evropa suočava s inflacionim pritiscima, geopolitičkom nestabilnošću i tehnološkim izazovima, digitalna valuta mora biti alat stabilnosti, a ne destabilizacije temelja na kojima funkcioniše evropska ekonomija.
ETOportal/ Nataša Goleš