Crna Gora se i dalje nalazi daleko ispod evropskih standarda kada je riječ o reciklaži otpada. Iako zakonske obaveze predviđaju da do 2030. godine treba reciklirati čak 60% ukupnog otpada, trenutna stopa iznosi svega oko dva odsto, upozoravaju iz podgoričkog preduzeća „Deponija“.
Pomoćnica direktora ovog preduzeća, Vesna Milović, ističe da je reciklaža ne samo ekološki imperativ, već i ključna obaveza na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. Preduzeće, kaže, aktivno sprovodi kampanje kako bi podiglo svijest građana i privrede.
„Pokrenuli smo niz akcija – od reciklaže starih udžbenika, do nove inicijative koja se odnosi na sakupljanje otpadnog ulja iz restorana i kafića. Do sada smo prikupili oko 15 tona“, navela je Milović.
U saradnji sa Eko fondom, nabavljena je i specijalizovana oprema za preradu kablova, čime je omogućena prodaja recikliranog bakra. Uz cijenu od oko 7.000 eura po toni, bakar donosi konkretnu ekonomsku korist. Osim toga, od februara ove godine počeo je i izvoz stakla, koje se transportuje u Bugarsku.
„Staklo nam ne donosi značajan prihod, ali važno je što više ne završava na divljim deponijama ili u sanitarnim jamama. To je materijal koji se može beskonačno reciklirati“, dodaje Milović.
Apeluje na građane da koriste reciklažna dvorišta kojih u Podgorici ima pet, dok jedno funkcioniše u Zeti. Međutim, ukazuje i na problem u zakonodavnom okviru:
„Kazne za nepropisno odlaganje otpada često su niže od troška koji bi građani imali da otpad pravilno transportuju do reciklažnog dvorišta. To šalje pogrešnu poruku i ne motiviše na odgovorno ponašanje“, poručuje Milović.
Ekolog Vuk Iković slaže se da je reciklaža u Crnoj Gori u ozbiljnom zaostatku, ali ističe da su uzrok tome nedostatak kontinuiteta i informacija.
„Kampanje kod nas traju kratko, često su projektno orijentisane, i kada završe – sve se vraća na staro. Potrebna je stalna edukacija građana. Informacije o sastavu otpada, mogućnostima reciklaže i koristi za pojedinca i zajednicu trebalo bi da budu dostupne svakodnevno, čak i putem računa za komunalne usluge“, smatra Iković.
On dodaje da Crna Gora ima ozbiljan problem s primjenom zakona.
„Uređena društva se grade upravo dosljednom primjenom propisa. Ako nema odgovornosti, nema ni rezultata“, jasan je Iković.
Podsjeća da je Crnogorsko društvo ekologa nedavno izradilo praktični vodič za pravilno upravljanje otpadom, prvenstveno za stanovnike Danilovgrada, ali se može koristiti i u drugim opštinama.
„Ljudi moraju znati kako da odvoje svoj otpad, šta mogu da recikliraju, i koju korist od toga imaju – bilo ličnu, bilo kolektivnu“, navodi on.
Posebno naglašava važnost odvajanja biootpada od ostalog komunalnog otpada:
„Ako se organski otpad izdvoji, ostatak – plastika, papir, metal – se mnogo lakše može preraditi. Biootpad čini 30 do 40% ukupnog otpada, što nije zanemarljivo“, rekao je Iković.
Građani tvrde da bi reciklirali više – kada bi za to imali uslove. Kao jedno od mogućih rješenja, navodi se uvođenje depozitnog sistema, poznatog kao „kaucija“, gdje bi građani dobijali povrat novca za vraćenu ambalažu, po ugledu na praksu u Evropskoj uniji.