U Hagu je počeo istorijski samit NATO-a koji bi, prema svim očekivanjima, mogao promijeniti budućnost bezbjednosne politike saveza, ali i finansijsku strukturu mnogih država članica. Na stolu je predlog koji bi potrošnju za odbranu povečao na do sada nezamislivih pet odsto BDP-a do 2035. Godine, korak koji mnogi tumače kao direktan odgovor na globalne prijetnje, rastuću ulogu Kine i Rusije i strateški pritisak iznutra, prije svega Sjedinjenih Američkih Država.
Prema kompromisnom predlogu generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, 3,5% bilo bi usmjereno na strogo vojne izdatke, poput kupovine borbenih aviona, tenkova, dronova, modernizaciju logistike i protivvazdušne odbrane, dok bi preostalih 1,5% činili tzv. prošireni bezbjednosni troškovi. To uključuje sve od izgradnje infrastrukture pogodne za vojne operacije, do sajber zaštite, kontrole granica i zaštite kritične infrastrukture.
Predsjednik SAD Donald Tramp godinama je kritikovao saveznike zbog, kako je tvrdio, „parazitiranja“ na američkom bezbjednosnom kišobranu. Podizanjem cilja sa ranijih 2% BDP-a, koje mnoge članice jedva sada dostiže, na 5%, Trampu je faktički dat adut da kaže: „Pobijedio sam“, dok evropskim liderima ostaje težak zadatak realizacije plana.
Francuska bi, prema analizi magazina Le Grand Continent, morala godišnje ulagati dodatnih 93 milijarde eura, Njemačka čak 136 milijardi, a Italija oko 83 milijarde sa rastom od više od 10 milijardi na postojeće izdatke.
Ne prihvataju svi novi cilj bez zadrške. Španski premijer Pedro Sančez otvoreno je izjavio da njegova zemlja ne planira dostići pet procenata, već da će stati na 2,1%, što prema njemu već ispunjava vojnu sposobnost za izvršavanje planiranih zadatka definisanih u okviru saveza. Uprkos tome, Španija je potpisala završnu deklaraciju samita, iako uz zadršku.
Generalni sekretar Rutte ti povodom jasno poručuje: “Nema izuzetaka, pet posto važi za sve.”
Zbog samita, Hag je ušao u najviši stepen obezbjeđenja u svojoj istoriji. Više od 27 hiljada pripadnika policije i bezbjednosnih snaga raspoređeno je širom grada, što ga čini najčuvanijim mjestom na planeti tokom trajanja samita.
U tom kontekstu, kraljevski protokol nije zaboravljen: kralj Vilijam Aleksandar i kraljica Maksima priredili su svečanu večeru za šefove država i vlada, kako bi dali diplomatsku notu samitu koji će nesumnjivo imati duboke posljedice.
Za male države poput Crne Gore, članice NATO-a od 2017. godine, novi ciljevi znače dvostruki izazov: sa jedne strane, obaveza povećanja ulaganja u odbrambeni sistem, a s druge, prilika za dalju modernizaciju, integraciju u regionalne sigurnosne mreže .
Crna Gora trenutno izdvaja oko 2% BDP-a za odbranu, što znači da bi nova politika mogla donijeti potrebu za strateško rebalansiranje budžeta i redefinisanje odbrambenih prioriteta. U isto vrijeme, kroz projekte iz domena sajber bezbjednosti, infrastrukture i civilne zaštite, može povući značajna sredstva kroz NATO fondove i bilateralnu saradnju.
Hag je ovih dana središte nove NATO realnosti. Pod plaštom jedinstva, kriju se duboke razlike u interesima, kapacitetima i spremnosti za ulaganja. Međutim, ono što je jasno, svijet u kome je vojska bila sekundarna stavka budžeta za Evropu, nepovratno je ostao u prošlosti. Pred nama je decenija „ozbiljne bezbjednosti“, sa svim izazovima koje ona nosi.
ETOportal / mr Vojislav Marković