Iranski parlament je donio ključnu odluku o prekidu saradnje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), čime je zabranio pristup UN inspektora nuklearnim postrojenjima u zemlji. Ovaj potez označava novi i zabrinjavajući nivo eskalacije u nuklearnom programu Teherana, sa značajnim posljedicama po regionalnu i globalnu sigurnost.
Prekid saradnje sa IAEA znači da će Iran samostalno kontrolisati svoje nuklearne kapacitete, bez međunarodne transparentnosti i nadzora. Odluka, podržana od strane Savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana i parlamenta, dolazi u trenutku pojačanih napetosti u regionu, nakon što su američke snage izvele vazdušne udare na iranske nuklearne objekte, a Teheran je odgovorio raketnim napadima na američke baze.
Ovaj potez može se tumačiti kao izražavanje neslaganja sa dosadašnjim sporazumima i mehanizmima kontrole, i kao takav signalizira da Iran ubrzano teži razvoju nuklearnog oružja bez ograničenja međunarodne zajednice.
U pozadini ove odluke nalaze se višestruki konflikti i rivalstva. Pored direktnih sukoba između Irana i SAD, važan faktor je i uloga Izraela koji otvoreno sumnja u prave namjere Teherana, smatrajući da vazdušni napadi nijesu bili dovoljni da unište iranski nuklearni potencijal.
Sa druge strane, američka administracija se suočava sa izazovom kako balansirati između pritiska na Iran i želje da se izbjegne potpuna destabilizacija regiona. Izjave Donalda Trampa da ne želi promjenu režima u Teheranu ukazuju na to da SAD nastoje da sačuvaju regionalnu ravnotežu, ali i da istovremeno vrše pritisak na iranske nuklearne ambicije.
U međuvremenu, Rusija, kao značajan geopolitički akter, ostaje potencijalni faktor u rješavanju ili produbljivanju sukoba, naročito imajući u vidu da je Tramp odbio ponudu Putina za pomoć u vezi sa iranskim pitanjima.
Zatvaranje vrata IAEA prati i oštra unutrašnja represija u Iranu, gdje je uhapšeno oko 700 osoba optuženih za saradnju sa izraelskim obavještajnim službama. Javni procesi i pogubljenja dodatno naglašavaju težinu političke krize i neizvjesnost u kojoj se nalazi režim.
Ovakve mjere ukazuju na ozbiljnu zabrinutost iranske vlasti za vlastitu stabilnost i kontrolu sistema, što dodatno komplikuje mogućnost mirnog rješenja i diplomatskih pregovora.
Prekid saradnje sa IAEA otvara novu fazu u globalnoj nuklearnoj politici. Iran na ovaj način ukida efektivne mehanizme međunarodnog nadzora, što povećava rizik od razvoja nuklearnog oružja i širenja nuklearne prijetnje. Odluka Irana predstavlja izazov ne samo za regiju Bliskog istoka, već i za cijeli međunarodni poredak zasnovan na kontrolama i sporazumima o nuklearnom razoružanju.
Međunarodna zajednica sada je suočena sa složenim zadatkom, kako obuzdati iranske nuklearne ambicije bez pokretanja šireg konflikta. Efikasni diplomatski napori i balansiranje vojnih i političkih mjera biće presudni da se spriječi dalje zaoštravanje.
Ukratko, ova odluka Irana predstavlja ozbiljnu prekretnicu, sa potencijalom da redefiniše bezbjednosne odnose u regiji i globalno, te da ubrza trku u naoružanju i nuklearnoj proliferaciji.
ETOportal / V.M.