Pitanje crnogorskog članstva u NATO savezu ponovo je aktuelizovano nakon što je lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, poručio da bi građani trebalo da se izjasne da li podržavaju izdvajanje stotina miliona eura za članstvo. On naglašava da nikada nije održan referendum o ovoj fundamentalnoj temi, te smatra da je demokratski legitimitet neophodan za ovakve odluke.
Crna Gora je od 2017. godine do danas za odbranu izdvojila ukupno preko 750 miliona eura, a u 2024. godini taj iznos je premašio 150 miliona, što čini oko 2 % BDP‑a, u skladu sa standardima NATO-a. Dodatno, godišnji ulog u zajednički NATO budžet („članarina“) iznosi oko 1,45 miliona eura ili približno 0,028 % globalnog NATO budžeta, što znači oko 0,72 eura po glavi stanovnika godišnje .
Sa druge strane, kritičari u opoziciji tvrde da je inicijativa dnevnopolitička taktika usmjerena na očuvanje desnog biračkog tijela i destabilizaciju proevropskog kursa Crne Gore.
Javno mnjenje je podijeljeno, ali pokazuju nedavni trendovi:
-
Prema NATO-ovom izvještaju za 2023. godinu, 46 % građana podržava ostanak u Alijansi, dok 44 % smatra da bi Crna Gora trebala da napusti savez .
-
Ipak, anketa “Vijesti” iz jula 2024. pokazuje znatno veću podršku: 67 % ispitanika bi glasalo da Crna Gora ostane u NATO-u na hipotetičkom referendumu, uz samo 5 % protiv i 28 % neodlučnih.
-
Nacionalni koordinator za NATO, Vesko Garčević, navodi da 48 % građana ima pozitivno mišljenje o NATO savezu, uz trend rasta podrške i očekivanje da bi većina na referendumu bila za ostanak.
Ovo ukazuje da je javno mnijenje složeno i da se može razlikovati u zavisnosti od metodologije i momenta istraživanja. Dok dio građana podržava NATO zbog percepcije sigurnosti i kolektivne odbrane, značajan procenat ostaje neodlučan ili skeptičan, a manjina bi se izjasnila za izlazak.
ETOportal