Iako je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj još u aprilu najavio nove mjere za suzbijanje rasta cijena hrane – nakon što je istekla vladina kampanja „Limitirane cijene“ – ni sredinom jula nije jasno hoće li te mjere uopšte biti donesene, piše Pobjeda.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) nijesu odgovorili na pitanje da li se nastavak intervencije u formi kontrole cijena i dalje razmatra, iako su u prethodnim mjesecima tvrdili da su postojeće mjere imale uticaj na usporavanje inflacije. No, konkretni podaci o efektima mjera javnosti nijesu prezentovani.
Inflacija i novi rast cijena
U međuvremenu, cijene osnovnih životnih namirnica ponovo rastu. Prema najnovijim podacima Monstata, godišnja inflacija u junu dostigla je 4,2 odsto. Najveći rast zabilježen je kod kategorija kao što su meso (4,5%), voće (19,2%), ulja i masti (15,5%), povrće (6,1%) i farmaceutski proizvodi (15,2%). Posebno zabrinjava rast stvarnih renti (20,1%) i ugostiteljskih usluga (11,7%).
Mjesečna inflacija u junu iznosila je 0,4%, uz nagli skok cijena voća (8,1%), smještaja (5,6%) i avio-prevoza (12,8%).
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković upozorava da su ovakvi trendovi bili očekivani, jer su početkom godine, kako tvrdi, sprovedene mjere koje su samo dodatno ubrzale inflaciju.
– Administrativno povećanje zarada, zatim podizanje PDV-a i akciza, doveli su do većeg pritiska na cijene. Nažalost, nismo imali konkretne mjere osim povremenih kataloških akcija – kaže Mulešković.
Prema njegovim riječima, Vlada je više puta najavljivala formiranje robnih rezervi i nastavak ograničenja cijena, ali ti planovi nijesu sprovedeni. Upozorava i da bi turistička sezona mogla dodatno podići cijene, te da bi dugoročna rješenja morala uključiti jačanje domaće proizvodnje i smanjenje fiskalnog pritiska.
– Bez strukturnih mjera, smanjenje cijena može ugroziti javne finansije, što je vjerovatno i razlog zbog kojeg izostaju ozbiljne intervencije – ističe Mulešković.
Sindikalna korpa sve skuplja
Prema najnovijim podacima Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koji djeluje pri Uniji slobodnih sindikata (USSCG), sindikalna potrošačka korpa iznosila je u drugom kvartalu 2.010 eura, što je povećanje od 140 eura u odnosu na isti period prošle godine.
Najveći udio u korpi imaju troškovi za prehranu – 630 eura, što je za 15 eura više nego u prvom kvartalu ove godine.
Iz USSCG podsjećaju da je prethodna akcija „Limitirane cijene“ djelimično pomogla u snižavanju troškova hrane, te apeluju na nadležne da ponovo razmotre opciju ograničavanja cijena osnovnih životnih namirnica.
– Jasno je da se inflacija ne može u potpunosti zaustaviti takvim mjerama, ali one mogu pomoći najugroženijima. Osim toga, potrebno je aktivirati dodatne mehanizme kontrole tržišta i povećati konkurenciju među trgovinskim lancima – navode iz sindikata.
Takođe smatraju da država mora obnoviti robne rezerve kako bi bila spremna na krize poput pandemije.
– Samo sinergijom institucija, privrede i sindikata moguće je ublažiti efekte divljanja cijena koje već godinama nagriza realne efekte povećanih zarada iz programa „Evropa sad“ – zaključuju iz USSCG.
Akcija „Limitirane cijene“ počela je 6. septembra 2023. godine i trajala je, uz produženje, do kraja aprila 2024. Omogućavala je građanima da po sniženim cijenama kupuju 73 vrste proizvoda – više od 1.000 artikala svih brendova iz kategorija koje su bile obuhvaćene ograničenjem marži.